Državljanstvo Austrije i u prošloj godini dobilo najviše Bosanca i Hercegovaca
Novi austrijski državljani su 10,9 posto ili 1.033 iz BiH, na drugom mjestu su osobe iz Turske, a slijede ih Srbi, Kosovari i Rumuni.
Najviše novih državljana bilježi Donja Austrija, a slijede regija Beča, Vorarlberga i Tirola. Među novim državljanima najviše je onih koji već šest godina žive tu, a stekli su pravo po rođenju, zatraživši azil ili zato jer su državljani Evropske ekonomske zone. Zbog sklapanja braka s državljanom Austrije državljanstvo je dobilo 735 osoba, na trećem mjestu su osobe koje su u Austriji duže od 15 godina, a na posljednjem vanbračna djeca i djeca u dobi do 14 godina.
Austrija od svih novoprimljenih u austrijsko državljanstvo zahtijeva da se odreknu prethodnog državljanstva. U slučaju da zemlja prethodnog državljanstva ne predviđa automatski ispis iz knjige državljana, Austrija ostavlja period od dvije godine da se osoba odrekne prethodnog državljanstva kako bi formalno bio odobren upis u knjigu državljana.
Koliko je Austrija popularna za novi život stanovnika Zapadnog Balkana potvrđuje i informacija da je Beč povdom Međunarodnog dana maternjeg jezika razvio jezičku aplikaciju na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.
Prema podacima Eurostata, Austrija je druga zemlja u koju emigirira najveći broj Bosanaca. Na prvom mjestu je i dalje Njemačka. Procjenjuje se da je blizu 200.000 Bosanaca i Hercegovaca u Austriji.
Selidbe u Austriju s prostora Zapadnog Balkana počele su 1960-ih godina kada su počele radne migracije, a pojačali su ih posljednji rat i želja za boljim životom.
