Duhovi Radovana Karadžića progovorili kroz Trumpove saradnike: Može li se bh. diplomatija oduprijeti?

Max Primorac također govorio o "brani od muslimana"

Pored Carlsona, koji je izrazito blizak novom predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, sličan narativ je nedavno koristio i Max Primorac, visokorangirani član konzervativnog Heritage Foundationa, think-tanka koji je najbliži Republikanskoj stranci.

Primorac je taj narativ koristio u korist borbe protiv usvajanja zakona o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH, a u pismu koje je zvanično otišlo s adrese Heritage Foundationa, i završilo kod najvažnijih članova Republikanske stranke, govorio je o "muslimanima koji ugnjetavaju kršćane."

Primorac se tako "iskazao" kao lobista Hrvatske, čija evroparlamentarka Željana Zovko, poznata po brojim kontroverznim stavovima, je s njim održala sastanak samo prije nekoliko dana prije slanja ovog pisma.

Duhovi Radovana Karadžića sve bliži Bijeloj kući

Naravno, narativ kojeg su Carlson, a prije njega Primorac, pratili nije počeo s osuđenikom za genocid Radovanom Karadžićem, već je on dio ekstremno nacionalističkog dijela društva u Srbiji još od otomanske vladavine u ovom dijelu Balkana.

Taj koncept "odbrane od islama" postoji već stotinama godina, te on očigledno nije poražen tokom 1990-tih godina prethodnog vijeka.

Dok je, barem djelomično, napustio "mainstream" tokom početka 2000-tih godina, u posljednje vrijeme je itekako ojačan, a sada se može reći da je sve češći među ljudima koji imaju određenu moć u svojim rukama.

Drugim riječima, osobe koje prate taj narativ sada imaju direktnu liniju komunikacije s predsjednikom SAD-a, a na tom mjestu se nalazi osoba koja nema pretjeran interes da dublje istražuje, već će ga vjerovatno prihvatiti kao istinu.

To je poseban problem za Bosnu i Hercegovinu, koja je, uz Kosovo, jedina većinski muslimanska država u Evropi. U kombinaciji s islamofobijom koja vlada u dijelu Trumpovog tima, sve ovo bi moglo biti "opasan koktel" za ove dvije države.

Ima li BiH "doušnike" u Trumpovom timu?

Ovdje se ponovo postavlja pitanje koje se provlači još od pobjede Donalda Trumpa u novembru prošle godine - može li bh. diplomatija doprijeti do njega i ukazati da mu neki saradnici šire narativ koji je potpuno pogrešan?

Jednostavnije rečeno, ima li naša zemlja neki glas u Trumpovoj administraciji koji će se ovakvom narativu, a koji nikako ne može dobro završiti po BiH, usprotiviti i u tome biti uspješan?

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je ranije rekao kako naša zemlja pokušava kroz njegove kolege iz Turske i Saudijske Arabije doći do Trumpove administracije.

Svako lobiranje je odlično za BiH, "korištenje" prijatelja koji imaju bolji pristup nekome također, ali su poruke koje čujemo od ljudi bliskih Trumpu očigledan znak da naša zemlja treba agresivniji pristup.

Bh. političari će često odgovoriti na kritike da BiH ne plaća lobiranje u Washingtonu sa slučajem predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, rekavši kako "on baca novac", ali je lobiranje takvo da nekada treba vremena da uloženi novac počne da se isplaćuje.

Drugim riječima, Dodik trenutno nema uspjeha, ali sada oko američkog predsjednika ima puno više "istomišljenika" predsjednika RS-a, te bi sada novac mogao početi da se isplaćuje.

Ima li naša diplomatija organizovan odgovor na ovo? Zasad odgovora nema, a od toga kakav će biti možda zavisi podrška najvažnijeg bosanskohercegovačkog partnera u svijetu.