Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je danas po okončanju posjete Washingtonu da će jačati bosansko-američko savezništvo "iskovano u najtežim vremenima za opstanak države Bosne i Hercegovine" koje je potkopavano u prethodnim godinama.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i njen nasljednik Olaf Scholz, samo su neki u nizu najviših evropskih zvaničnika koji su proteklih nekoliko godina posjetili, primjerice, Srbiju, a da su u istom periodu zaobišli BiH.

Reakcija Ambasade Izraela u kojoj otvoreno podržava hrvatski prijedlog izmjena izbornog zakona u Bosni i Hercegovini o legitimnom predstavljanju i to u jeku politički uzavrele atmosfere, otvorila je niz pitanja o diplomatiji naše zemlje i famoznoj priči o lobiranju.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić reagirao je osvrt Ambasade Izraela u Tirani na problem izmjena Izbornog zakona u BiH u kojemu je navedeno da su "prijedlozi hrvatske strane dobrodošli".

Austrija i Bosna i Hercegovina ove godine obilježavaju 30. jubilej svojih bilateralnih veza. Tim povodom se danas u rezidenciji Austrijske ambasade održava svečani prijem na kojem će prisustvovati i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

Bosna i Hercegovinaje jedna od onih zemalja koja nema jedinstven glas prema vani, odnosno nema jedinstvenu vanjsku politiku. Stoga se u svijet često znaju odaslati različite poruke i stavovi, što na polju diplomatije djeluje konfuzno, ali i neozbiljno.

Narušena politička i sigurnosna situacija u BiH posljednjih nekoliko mjeseci izazvala je reakcije brojnih svjetskih i evropskih zvaničnika, ali i medija koji su posljednji put fokus na BiH stavljali sredinom devedesetih godina.

Haris Silajdžić na CNN-u djeluje kao flashback u početak devedesetih, kada je Bosna i Hercegovina zbog rata bila u centru svjetskih medija i pažnje diplomata. Silajdžić je nedavno ponovo bio kod Christian Amanpour na CNN-u i ponovo je pričao o ugroženosti države. To bi u najkraćem bila jedna razvojno-silazna crta naše diplomatije.

Estonija, Latvija i Litvanija pridružile su se diplomatskom ratu koji nekoliko evropskih država trenutno vodi protiv Moskve te su po uzoru na druge države vlasti ovih zemalja odlučile da protjeraju nekoliko ruskih diplomata.

Utrka za vakcinama već uveliko traje, a proces koji su mnogi u početku najavili kao mogućnost ravnomjerne raspodjele vakcina, vrlo brzo je poprimio drugu dimenziju i pretvorio se u bespoštednu borbu država za vakcine, što su države znale iskoristiti.