Zakon o kamatama
43

Dunović: Vlada FBiH smatra da su radnici ravnopravni samo kada su njihova potraživanja 60 puta manja

Piše: I. P.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Povodom jučerašnjeg očitovanja Vlade Federacije BiH o Zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o visini stope zatezne kamate FBiH, koji je Ustavnom sudu FBiH podnio potpredsjednik FBiH Milan Dunović, potpredsjednik Dunović je kazao kako još uvijek ne vidi naznaku ravnopravnosti radnika i ostalih.

"Predstavnici Vlade FBiH svojim jučerašnjim saopštenjem su potvrdili da smatraju da su radnici ravnopravni onda kada je zatezna kamata za sva radnička potraživanja 60 puta manja od kamate za sva druga potraživanja.

Međutim, izostavili su u svom saopćenju činjenicu da se ovako niska zatezna kamata od 0,2 posto na godišnjem nivou odnosi, ne samo na ranija, već i na sva buduća radnička potraživanja. Zaista ne vidim tu ni naznaku ravnopravnosti radnika kako se to pokušava reći u saopćenju Vlade FBiH."

Izvještaj Vlade FBiH

"U izjašnjenju Vlade je ukazano na to da je Zakon donesen u namjeri namjera da svim radnicima koji ostvaruju svoja prava putem suda bude omogućen ravnopravan položaj i da u što kraćem roku budu isplaćeni potraživani iznosi utvrđeni pravomoćnim odlukama suda uz pripadajuće kamate. U obzir je uzeto i to da je za ostvarivanje drugih prava građana ključno održavanje likvidnosti privrede i budžeta svih razina vlasti, posebno sa stajališta osiguranja redovnih sredstava za normalno funkcioniranje države i zadovoljavanja potreba pojedinih socijalnih kategorija koje se financiraju iz budžeta svih razina vlasti. Dakle, financijska stabilnost i fiskalna održivost budžeta su imperativ za makrofinancijsku stabilnost i od javnog su interesa za sve građane BiH. Stoga Vlada FBiH smatra da Zakon nije diskriminirajući i da svi vjerovnici imaju jednak tretman.

Prema informacijama kojima Vlada FBiH raspolaže, ukupan iznos dosuđenih presuda iz radnog odnosa u različitim javnim subjektima trenutno prelazi 400 miliona KM samo za glavnicu, a zatezne kamate nisu uključene u ovaj iznos. Zabrinjavajući je i podatak da pojedini kantoni imaju dosuđenih presuda koje prelaze 60 posto iznosa njihovih godišnjih prihoda.

Kako se radi o presudama koje datiraju još od 2010. godine, obračunati iznos zateznih kamata značajno pogoršava financijsku dubiozu pojedinih javnih subjekata i, u nekim kantonima i općinama, ali i javnim poduzećima, ove obveze mogu čak u potpunosti blokirati njihovo funkcioniranje i dugoročno ga destabilizirati.

Zbog svih ovih razloga Vlada Federacije BiH je utvrdila dopunu Zakona kojim je visinu stope zatezne kamate iz radnih odnosa smanjila na 0,2 posto na godišnjoj razini, s ciljem zaustavljana progresivnog rasta obveza iz sudbenih presuda i omogućavanja javnim subjektima da sačine plan izmirenja ovih obveza u narednom razdoblju, uz istodobno očuvanje njihove financijske stabilnosti. To je najbitniji preduvjet za zaštitu prava na imovinu i osiguravanje mogućnosti isplate potraživanja radnika u što kraćem roku, a da, istodobno, ne budu ugrožena prava građana po drugim osnovama", stoji između ostalog u izvještaju donesenom 19. maja kojeg u cjelosti možete pročitati ovdje.

Podsjećamo, Dunović podnio je krajem aprila Ustavnom sudu FBiH podnio Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o visini stope zatezne kamate Federacije Bosne i Hercegovine, koji je usvojen krajem 2016. godine.

Iz kabineta Dunovića saopćeno je da je navedenim Zakonom predviđena zatezna kamata od 12 posto za sva potraživanja, izuzev za dugovanja po osnovu radnog odnosa, a za koja je predviđena zatezna kamata od 0,2 posto na godišnjem nivou. Prema Dunovićevom mišljenju, u praksi to bi značilo da radnici u Federaciji BiH vrijede 60 puta manje od svih ostalih.

Također, mogle bi biti sporne i procedure donošenja Zakona u oba doma Parlamenta FBiH, o čemu će konačnu odluku, na osnovu Zahtjeva potpredsjednika Dunovića za ocjenu ustavnosti Zakona, donijeti Ustavni sud FBiH.