Duraković: Federalno ministarstvo obrazovanja je duži niz godina dezorijentisano, čekaju nas izazovi
Na samom početku razgovora smo je pitali kakvo je stanje zatekla u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke (FMON) i šta će joj predstavljati najveći izazov.
"Mogla bih reći, vrlo interesantno. Puno je izazova u narednom period za mene i moj tim. Dosta je kvalitetnih ljudi s kojima se može raditi i napraviti rezultat u ministarstvu. Važno je naglasiti da je Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH već duži niz godine dezorijentisano i napokon mu treba ‘jasna vizija’ i dobra upravljačka politika", rekla nam je Duraković.
Iako su nadležnosti u oblasti obrazovanja na kantonalnim ministarstvima, Duraković objašnjava na koji način Federalno ministarstvo može utjecati na njih i pomoći im da poboljšaju rad i adekvatno odgovore na izazove s kojima se susreću.
"Smatram da Federalno ministarstvo ima važnu ulogu u sveukupnim politikama obrazovanja u BiH i ima jasan zadatak koordiniranja saradnje između kantonalnih ministarstava na jednoj strani, države na drugoj, a entiteta Republika Srpska i Distrikt Brčko na trećoj, sve u pitanjima obrazovanja. Iako obrazovne politike u BiH uglavnom određuju pojedine organizacione jedinice, ovo Ministarstvo ipak može uticati na njih. Prvenstveno mislim u domenu razmjene i koordinacije: FMON tu nudi odličnu platformu za razmjenu i koordinaciju obrazovnih politika", ističe Duraković.
Na taj način bi ministrima i ministricama obrazovanja bilo omogućeno da se redovno sastaju,razmjenjuju informacije i razvijaju zajedničke strategije.
"Ovdje se mora spomenuti i razvoj preporuka i standarda: FMON treba razvijati preporuke i standarde u različitim područjima obrazovanja, kao što su nastavni kurikulumi, naučni projekti, izdavaštvo i/ili školske strukture. Iako ove preporuke nisu obvezujuće, kantonalna ministarstva, ih, a ovu činjenicu temeljim na broju i strukturi zahtjeva za finansiranje, često usvajaju i provode. Tu je i usklađivanje obrazovnih kvalifikacija, FMON radi na osiguravanju uporedivosti i priznavanja obrazovnih kvalifikacija", govori nam.
Osim toga, dodaje, može inicirati i koordinirati transnacionalne projekte u svrhu postizanja određenih ciljeva.
"Važno je napomenuti da FMON nema direktnu zakonsku ovlast za intervenciju u obrazovne politike kantona. Njegov uticaj temelji se na uvažavanju, korektnosti, saradnji i konsenzusu kantonalnih ministara obrazovanja", naglašava Duraković.
Shodno navedenom, pitali smo je smatra li da bi bilo bolje kada svaki kanton ne bi imao zasebnu obrazovnu politiku te koliko je potreban zakon na državnom nivou.
"Nije BiH jedina zemlja u svijetu u kojoj postoji više obrazovnih politika i u kojoj su one na nižim nivoima vlasti. Međutim, pitanje je šta mi možemo i želimo postići sa ovakvom strukturom. Ako su zahtjevi i ciljevi jasni, onda i ovakva struktura može biti korisna. Lično smatram da je dobro što na državnom nivou postoje okvirni zakoni za različite obrazovne nivoe, koji jasno povezuju i upućuju sva ministarstva da ključne stvari iz obrazovanja moraju istovjetno tretirati", odgovara Duraković.
Govoreći o obrazovnoj reformi, a s obzirom na iskustvo koje ima u obrazovnom sistemu, Duraković nam je kazala da će Ministarstvo obrazovanja i nauke aktivno raditi na osnaživanju Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH te Konferencije ministara obrazovanja u BiH.
"To će podrazumijevati aktivan rad na ispunjavanju kriterija i ključnih prioriteta iz oblasti obrazovanja a potrebnih za članstvo BiH u Evropskoj uniji, sufinansiranje zajedničkih projekata, stvaranje okvira za zajednički rad, saradnju sa Agencijom za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, te saradnju sa nadležnim institucijama na intenziviranju aktivnosti oko utvrđivanja i donošenja kvalifikationog okvira za BiH", navodi Duraković.
Dodaje da će FMON sarađivati i sa nadležnim institucijama u poduzimanju aktivnosti koje bi dovele do iznalaženja rješenja vrednovanja visokoškolskih isprava stečeni u BiH u zemljama u regionu, te koordinirati u procesu ažuriranja registra akreditovanih visokoškolskih ustanova u BiH.
Jedna od najaktuelnijih tema u proteklom periodu je prevencija nasilja među djecom, posebno u obrazovnim ustanovama. Duraković nam je objasnila na koji način će se Federalno ministarstvo baviti ovom temom.
"To je izuzetno važna tema, koja ima moj potpuni fokus, a ona zahtijeva holistički pristup koji uključuje sve sudionike u školskom okruženju - učenike, roditelje, nastavnike, stručne saradnike, školske administracije pa čak i lokalnu zajednicu. Obrazovanje svih sudionika o nasilju, njegovim posljedicama i načinima kako prepoznati i spriječiti nasilje je ključno. Moramo svakako promovisati pozitivnu školsku klimu, odnosno stvarati inkluzivnu i sigurnu školsku klimu koja može smanjiti incidenciju nasilja. Škole bi trebale implementirati programe rješavanja sukoba kako bi učenicima pružile alate za mirno rješavanje nesuglasica i smanjile agresivno ponašanje", ističe Duraković.
Dodaje da ima mnogo prostora za konkretno i ciljano djelovanje na ovom polju te da neki od alata mogu uključivati treninge komunikacijskih vještina, medijaciju ili savjetovanje.
S obzirom na to da je aktivan Javni poziv koji se odnosi na podršku obavljanju studentskih praksi u inostranstvu pitali smo ministricu koliki je značaj za bh. studente da odlaze po znanja i iskustva u inostranstvo te kolika je njihova zainteresiranost za jednu ovakvu praksu.
"Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH ulaže velika sredstva kroz razne projekte i javne pozive u nauku i naučno-istraživački rad. Cilj nam je, pored finansiranja i podržavanja značajnih projekata za nauku, unaprediti povezanost tržišta rada i visokog obrazovanja, realizaciju studentskih praksi u inostranstvu za studente visokoškolskih ustanova u Federaciji BiH, unapređivati osiguranje kvalitete studijskih programa, te podsticanje internacionalizacije i mobilnosti u visokom obrazovanju. Prema dosadašnjim iskustvima slaba je zainteresiranost studenata za studentsku razmjenu", odgovara Duraković.
Govoreći o sredstvima koja se izdvajaju za nauku i naučno-istraživački rad kaže da smatra da za razvoj nauke uvijek može i treba biti više novca.
"Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH izdvaja značajna sredstva za nauku, ali u tom smislu i visokoškolske institucije i instituti trebaju više raditi na promociji nauke, u smislu da zainteresiraju i uključe studente u procese ne samo formalnog obrazovanja nego ih poticati kroz projekte da daju svoj doprinos afirmaciji istraživanja i u konačnici dolaska do određenih pomaka u kontekstu unapređenja nauke. Imamo u BiH dosta dobrih primjera, to svakodnevno možemo vidjeti, ali to nije na nivou koji bi trebao biti", zaključuje Duraković u razgovoru za Klix.ba.
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
