On je rekao kako je prije dvadeset i četiri godine Daytonski mirovni sporazum okončao rat u Bosni i Hercegovini. Unatoč brutalnim povredama međunarodnog prava – kroz izvršenu agresiju, praćenu genocidom, zločinima protiv čovječnosti i etničkim čišćenjem – Daytonskim mirovnim sporazumom izgrađena je osnova za mir u Bosni i Hercegovini, od kojeg zavisi sigurnost i stabilnost cijele regije Zapadnog Balkana, kazao je Džefrović.
Obraćanje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferović prenosimo u cijelosti:
"Iako su i danas prisutni brojni izazovi i poteškoće u njegovom tumačenju i implementaciji, Daytonski mirovni sporazum je ispunio svoj primarni cilj. To je bilo moguće zahvaljujući nizu snažnih međunarodnih multilateralnih mehanizama koji su ugrađeni u njegovu strukturu, od regionalne kontrole naoružanja i međunarodne mirovne misije, do mehanizma kakav je Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Daytonski mirovni sporazum nije samo omogućio održivi mir, već je stvorio i okvir za provođenje brojnih reformskih procesa. Napravljeni su snažni pomaci na reintegraciji Bosne i Hercegovine. Jačanje i izgradnja državnih institucija i povratak izbjeglica i raseljenih lica u svoje prijeratne domove ostaju i dalje dva najvažnija prioriteta u procesu reintegracije.
Premda je ostvario svoju primarnu namjenu, Daytonski mirovni sporazum je kroz praksu pokazao i značajne nedostatke. Tu je prvenstveno riječ o mehanizmima blokada i nedovoljne funkcionalnosti institucionalnog sistema, zbog vrlo složene unutrašnje organizacije koja često usporava i komplikuje donošenje odluka. Drugi suštinski problem jeste diskriminacija, koja naročito pogađa populaciju izbjeglica i raseljenih osoba koje su se vratile na svoja prijeratna prebivališta.
Neupitni cilj Bosne i Hercegovine mora biti osiguranje ravnopravnosti za sve njene građane, nezavisno od njihove etničke i vjerske pripadnosti. Posebno važan element u tom smislu jeste čitav niz međunarodnih konvencija, na čelu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koje su ugrađene u Daytonski sistem i nadređene domaćem zakonodavstvu.
Daytonski mirovni sporazum je ispravnim tumačenjem i implementacijom doživio značajna unapređenja i usklađivanja sa modernim evropskim političkim i pravnim standardima. Međutim, postoji još mnogo prostora za napredak, posebno sa stanovišta otklanjanja diskriminacije, o čemu svjedoči niz presuda Evropskog suda za ljudska prava koje Bosna i Hercegovina mora implementirati. Ključni značaj u oblikovanju moderne Bosne i Hercegovine imaju procesi integracije u Evropsku uniju i NATO savez, kao okvire koji omogućavaju realizaciju težnji ogromne većine građana Bosne i Hercegovine za trajnu sigurnost, stabilnost i prosperitet.
U posljednjem periodu napravljeni su značajni iskoraci u tim integracijskim procesima.
U decembru prošle godine, ministri vanjskih poslova država članica NATO saveza odobrili su Bosni i Hercegovini dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa u okviru NATO programa Akcioni plan za članstvo. To je reformski program i obaveza koja se temelji na ranijem zahtjevu Bosne i Hercegovine za pristupanje ovom NATO programu.
Učešće u programu Akcioni plan za članstvo ne znači i ne podrazumijeva automatski prijem Bosne i Hercegovine u NATO savez, ali predstavlja snažan reformski okvir za unapređenje odbrambenih i sigurnosnih kapaciteta Bosne i Hercegovine i njene saradnje sa NATO savezom. To bi predstavljalo značajan doprinos ne samo miru, sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, već i u cijeloj regiji Zapadnog Balkana, gdje sve države imaju snažnu saradnju sa NATO savezom, a većina njih je već ostvarila punopravno članstvo u ovoj organizaciji.
Uporedo s time, Bosna i Hercegovina napreduje i u procesu integracije u Evropsku uniju.
U proteklom periodu ispunili smo obaveze na temelju podnesene aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji, odnosno podnijeli smo odgovore na Upitnik Evropske komisije. Sada očekujemo pozitivno mišljenje Evropske komisije o našoj aplikaciji za članstvo, a zatim i odluku Evropskog vijeća o dodjeli statusa zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Nakon dobijanja kandidatskog statusa, Bosnu i Hercegovinu očekuju brojne reforme u okviru pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Provođenjem tih reformi nastavit ćemo usklađivati naš sistem sa evropskim vrijednostima, standardima i pravilima.
Evropska perspektiva predstavlja snažan okvir koji doprinosi izgradnji stabilnosti i povjerenja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u cijeloj regiji Zapadnog Balkana.
Evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana naročito je snažno potvrđena tokom bugarskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije u prvoj polovini 2018. godine.
U februaru 2018. godine Evropska komisija je objavila novu strategiju za Zapadni Balkan koja potvrđuje kredibilnu perspektivu za proširenje i pojačani angažman Evropske unije na Zapadnom Balkanu.
Strategija jasno ističe potrebu za provođenjem reformi u oblastima vladavine prava, sigurnosti, migracija, društveno-ekonomskog razvoja, transportne, energetske i digitalne povezanosti i dobrosusjedskih odnosa. Strategija nedvosmisleno potvrđuje da su vrata Evropske unije otvorena svim zemljama Zapadnog Balkana koje ispune kriterije za članstvo.
Evropska perspektiva potvrđena je i na Summitu Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana koji je održan u Sofiji u maju prošle godine.
Želim ovom prilikom da se zahvalim vladi Republike Bugarske, a posebno našem prijatelju, premijeru Bojku Borisovu, za organizaciju tog historijskog summita i za uvrštavanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u prioritete bugarskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije.
U novoj strategiji Evropske komisije za Zapadni Balkan, dokumentima sa Summita u Sofiji i kroz mehanizme poput Berlinskog procesa pokrenut je niz veoma dobrih inicijativa i projekata za unaprjeđenje ekonomskog, infrastrukturnog, energetskog i sigurnosnog povezivanja, kako između Evropske unije i Zapadnog Balkana, tako i unutar regije Zapadnog Balkana. Jačanje regionalne saradnje i povezanosti je najbolji put za izgradnju povjerenja, unapređenje odnosa u regiji i stvaranje konkretne dobrobiti za sve naše građane.
Ostajući čvrsto na putu integracija u Evropsku uniju i NATO savez, Bosna i Hercegovina istovremeno razvija odnose i sa drugim prijateljskim i partnerskim zemljama, prvenstveno na planu investicija i ekonomske saradnje, a na temelju međusobnog uvažanja i poštovanja i općeprihvaćenih međunarodnih pravila.
U kontekstu pitanja koja otvara ovaj forum, izdvojio bih tri zaključka koja se temelje na iskustvima Bosne i Hercegovine u proteklom periodu.
Prvo, Daytonski mirovni sporazum bio je okvir za zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini i osiguranje mira. Snažni mehanizmi na kojima se Daytonski mirovni sporazum temelji proizlaze iz principa multilateralizma i međunarodnog prava. Ti mehanizmi su davali rezultate dok su primjenjivani. Problem Daytonskog mirovnog sporazuma je izostanak njegove sveobuhvatne i potpune implementacije, te slabljenje uloge međunarodne zajednice u osiguravanju poštovanja i izvršavanja obaveza utvrđenih u Daytonskom mirovnom sporazumu.
Drugo, proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO savez, praćen provođenjem sveobuhvatnih reformi i razvijanjem regionalne saradnje, ostvarili su značajne rezultate u sprečavanju rizika sukoba i jačanju mira u Bosni i Hercegovini i regiji.
Treće, procesi integracije u Evropsku uniju i NATO savez se pokazao kao najučinkovitiji mehanizam transformacije naših država, društava i ekonomija u moderne demokratske države, društva zajedničkih evropskih vrijednosti i konkurentne tržišne ekonomije, a time i postizanje trajne stabilnosti, sigurnosti, društveno-ekonomskog razvoja i prosperiteta.
Zato moramo održati zamah u procesu integracije u Evropsku uniju i NATO savez. U tom pogledu, naši konkretni ciljevi u predstojećem periodu su:
-
što prije dostaviti i početi provoditi prvi Godišnji nacionalni programa u okviru NATO programa Akcioni plan za članstvo,
-
do kraja rumunskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije dobiti pozitivno mišljenje Evropske komisije o našoj aplikaciji za članstvo i dobiti status zemlje kandidata,
-
početi pristupne pregovore sa Evropskom unijom što prije nakon stjecanja kandidatskog statusa.
Odlučni smo da nastavimo sa provođenjem svih reformi koje su neophodne da bismo ispunili kriterije za pristupanje iz Kopenhagena i Madrida, odnosno da bismo naš sistem uskladili sa vrijednostima, pravilima i standardima Evropske unije. Pozitivno mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo i odluka Evropskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini bili bi od ključnog značaja, jer bi Bosni i Hercegovini dali snažan poticaj da ubrza provođenje svih neophodnih reformi u integracijskom procesu.
Veoma cijenimo podršku koju institucije i države članice Evropske unije i NATO saveza pružaju Bosni i Hercegovini. Vjerujem i očekujem da ćemo uz njihovu kontinuiranu podršku i naše čvrsto opredjeljenje u predstojećem periodu ostvariti naše zajedničke ciljeve".
