Džaferović o Ustavu BiH i Izbornom zakonu: Ne treba popravljati što nije pokvareno

Kako je u svom obraćanju rekao Džaferović, to je ključni princip kojeg se trebamo držati.

"U godinama od 2009. kada je donesena presuda Sejdić-Finci od pojedinih aktera u Bosni i Hercegovini, ali i u susjednoj Hrvatskoj, stalno su postavljani zahtjevi da se implementacija ove presude poveže sa rješavanjem pitanja tzv. 'legitimnog predstavljanja Hrvata'", kazao je Džaferović.

U stvarnosti, dodaje on, to je značilo iznevjeriti samu suštinu presude i unijeti diskriminaciju tamo gdje je nije bilo dosad.

"Trenutno Ustav BiH dopušta samo Bošnjacima, Hrvatima i Srbima da budu izabrani u Predsjedništvo i Dom naroda BiH. To je diskriminacija za Ostale, na polju pasivnog biračkog prava. Realizacija zahtjeva da samo Hrvati biraju Hrvate, Bošnjaci Bošnjake, a Srbi Srbe, diskriminacija bi se prenijela i na polje aktivnog biračkog prava", dodao je Džaferović.

Uvođenje takvog sistema striktnog etničkog predstavljanja, kaže Džaferović, ne bi bilo protivno samo Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, već i samom Dejtonskom ustavu koji, ponovimo, propisuje građanski legitimitet članova Predsjedništva.

"Višegodišnji napori u implementaciji presude Sejdić-Finci, kao i drugih presuda, redovito su bili praćeni miješanjem pojmova i stanovištva. Politički akteri su neprijemijetno prebacivali fokus sa pasivnog na aktivno biračko pravo, sa pitanja 'ko može biti izabran' na pitanje 'ko bira', što nas je i dovelo u jako složenu situaciju. Jedini način da se konačno provede presuda Sejdić-Finci jeste da se vratimo njenoj suštini. A to je prvenstveno brisanje etničkih prefiksa članova Predsjedništva", naglašava.