Džaferović pozvao OHR da od Skladišta u Kravici i Doma kulture u Pilici načini spomenike genocidu
"Nema tužnijeg mjesta na svijetu danas od ovog ovdje mjesta. Dvadeset sedam godina je dovoljno da se cijeli svijet promijeni, ali u životu jednog čovjeka to nije puno. Čovjek sa dvadeset sedam godina tek stupa u zrelo doba, u kojem bi trebao da doživi svoja najvažnija iskustva," kazao je Džaferović.
Džaferović je ispričao priču o Hajrudinu Haliloviću čiji će posmrtni ostaci biti danas ukopani i koji je u trenutku ubistva imao 27 godina. Hajrudin Halilović je ubijen skupa sa ocem Alagom, a do početka rata živjeli su u selu Osat. Nadali su da će spas naći u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.
"Od Hajrudina je pronađena samo 'desna šaka, desna noga, druga ruka, nešto vilice i vrlo malo grudnog koša'. On i njegov otac zarobljeni su kobnog 11. jula ovdje, u Potočarima, u prisustvu vojnih snaga Ujedinjenih nacija, a nakon toga su, kao i hiljade drugih, odvezeni u okolicu Zvornika, gdje su streljani i zakopani u masovne grobnice," kazao je predsjedavajući Predsjedništva Bosna i Hercegovine.
Džaferović je podsjetio da mnoge porodice još nisu pronašle svoje očeve, sinove, braču i rođake te da su mnoge majke umrle prije nego su našle makar jednu kost svoje djece.
"Masovne egzekucije počinjene u julu 1995. godine nisu bile rezultat nekakve spontane i nekontrolisane mržnje. Naprotiv, genocid u Srebrenici je svjesno i pomno planiran zločin, sa političkim motivima. Bio je to, naime, konačni čin 'uspostavljanja koridora u dolini Drine i eliminacije Drine kao granice', koji je Radovan Karadžić još u maju 1992, na Skupštini bosanskih Srba, odredio kao jedan od šest strateških ciljeva rata," podsjetio je Džaferović.
Džaferović je podsjetio i na to da su u Srebrenici zarobljeni i podrinjski Bošnjaci iz Zvornika, Vlasenice, Višegrada, Rogatice, Han Pijeska i Milića koji su još 1995. godine pobjegli pred prvim talasom zločina.
"Operacijom genocida rukovodio je predsjednik Republike Srpske i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. U operaciju su bile uključene komande i ljudstvo Drinskog korpusa, Zvorničke i Bratunačke brigade, zatim Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, dodatne vojne i policijske jedinice iz Bijeljine, Doboja, Višegrada, te specijalne policijske snage susjedne Srbije, tzv'Škorpioni'", kazao je Džaferović.
Predsjedavajući Predsjedništva je kazao kako genocid nije izvršio nije izvršio srpski narod, niti neka otuđena jedinica, već institucionalne struktura Republike Srpske, potpomognuta iz Srbije i da to dobro znaju vlasti Srbije i entiteta Republika Srpska ali neće da priznaju.
Džaferović se zahvalio bivšem visokom predstavniku Međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini na tome što je donio zakon o zabrani negiranja genocida i tako pridonio da negiranje skoro iščezne iz javnog prostora.
"Gospodin Inzko nije ovdje, ali želim mu poslati poruku. Gospodine Inzko, hvala Vam za ono što ste uradili, jer Vi niste time samo ispunili dužnost koju Vam je propisao Vaš mandat i Vaša savjest, već ste spasili i obnovu povjerenja među ljudima ove zemlje. Historija će Vaš čin pamtiti kao zaštitnički prema žrtvama i pravdi, ali i miru, jer upravo je Vaš zakon zaustavio nabujali talas negacionizma, koji su retrogradni političari koristili za trovanje odnosa među narodima i potkopavanje brižno građenog mira," zahvalio se Džaferović.
Džaferović je pozvao lokalne vlasti u Zvorniku i Bratuncu, a ako to one ne urade visokog predstavnika Christiana Schmidta da uradi ono što je uradio Paddy Ashdown 2003. godine kada je zgradu Fabrike akumulatora dodijelio Memorijalnom centru isto uradi sa Skladištem u Kravici i Domom kulture u Pilici jer ne mogu biti ništa drugo nego spomenici genocida.
"Obaveza svih nas jeste da uradimo sve što je potrebno za nove generacije u Srebrenici, kako bi mogle živjeti i raditi ovdje. Svako od nas mora tokom cijele godine misliti kako je Bošnjacima u Srebrenici; svako od nas mora dolaziti i posjećivati povratnike, pomagati ekonomsku perspektivu, naročito mladih ljudi. Jer borba protiv genocidne namjere bit će uspješna, samo ako mladi ljudi odluče ostati i živjeti ovdje," zaključio je Džaferović.
