Tužbe logoraša
35

Edin Batlak: Postoje svi elementi za tužbu protiv Hrvatske, Vrhovni sud FBiH je oštetio logoraše

Piše: R. D.
Edin Batlak (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Edin Batlak (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Nakon haške presude "Prliću i ostalima" u kojoj je ratni vrh tzv. Herceg-Bosne osuđen na 111 godina zatvora te je dokazana uključenost i vodstva Republike Hrvatske, počelo se špekulirati o tužbi logoraša prema Hrvatskoj. Danas je pak nakon sastanka s Andrejem Plenkovićem, premijerom Republike Hrvatske, Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pozvao sve logoraše da tuže BiH jer, kako kaže, sve što ih je ugnjetavalo ugrađeno je u BiH.

Priča o tužbama hiljada logoraša iz naše zemlje i zahtjev za nadoknadu nanesene nematerijalne štete u logorima nije od jučer, a Edin Batlak, jedan od lidera logoraških udruženja u Hercegovini za Klix.ba prisjeća se svih problema koje su logoraši imali na sudovima.

"Tuži se za naknadu nematerijalne štete koja je nanesena logorašima. Veliki broj ljudi ubijen je u logorima ili na ratnim linijama gdje su odvođeni, mnogi su ostali invalidi, veliki broj ljudi je danas s PTSP-om, vjerujem da je svaki logoraš izašao iz logora s posljedicama te smatram da je pravično da to neko nadoknadi. Današnjim izjavama Čović proba političkim putem skinuti odgovornost s Hrvatske, tako što logoraše upućuje samo prava našim sudovima. Međutim sudska vlast je iznad političke i ne može niko skinuti tu odgovornost", kaže nam Batlak.

Logoraši iz naše zemlje su već više od deset godina u procesu tužbi zbog nanesene nematerijalne štete u logorima protiv Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine. Ti procesi idu sporo, a Vrhovni sud je čak donosio odluke o zastari.

"Savez logoraša BiH, tada na čelu s Muratom Tahirovićem, je prije desetak godina napravio nesretni i štetni ugovor s Josipom Sladićem, advokatom iz Hrvatske. Udruženje logoraša Mostar je prvo razotkrilo tu veliku prevaru, jer je gospodin Sladić obmanjivao članstvo da on ima licencu za rad u BiH. Kada su počele pristizati odbijenice našim članovima da njegovi tužbeni zahtjevi nisu validni, mi smo shvatili da se radi o prevari", prisjeća se Batlak jednog od pokušaja logoraša da dobiju zasluženu odštetu za vrijeme provedeno u logorima.

Batlak smatra da razlog sklapadnja takvog ugovora može biti dvojak, neznanje ili loša namjera. Savez logoraša je nakon pritisaka mostarskih logoraša raskinuo štetni ugovor i počeo raditi s domaćim advokatima, ali su i tada mahom angažirani advokati bez iskustva u krivičnom pravu.

"Nakon određenog broja po logoraše nepovoljnih presuda na domaćim sudovima, počelo se gledati prema Strazburu. Obično bi presude na prvoj instanci općinskom sudu bile povoljne, da bi onda kantonalni sud to poništavao. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je napravio lošu stvar kada je promijenio svoje mišljenje i kazao nešto što je suprotno zdravoj pameti, a to je da su logoraši kasno podnijeli svoje tužbe, odnosno da su zastarjele. Ratni zločin prema međunarodnom pravu nikad ne zastarijeva, a logorima tzv. Herceg-Bosne je prošle sedmice i zvanično presuđeno u Hagu", kaže nam Edin Batlak.

Batlak smatra da će Vrhovni sud FBiH nakon haške presude Prliću i ostalima morati preinačiti neke svoje stavove koji nisu išli na ruku logorašima, kad su pod političkim pritiskom donijeli odluku o zastari tužbi, odluku koja direktno ide protiv građana ove zemlje i žrtava rata.

"Presuda jasno kaže da su logori postojali na teritoriju BiH, ali jasno se kaže da je tzv. Herceg-Bosna bila produžena ruka vrha Republike Hrvatske pa se u UZP-u navode imena čelnih ljudi Hrvatske. Pažljivo sam slušao Antu Nobila koji kaže da postoje svi elementi da se tuži Republika Hrvatska, samo da će to biti dugoročan proces zbog utjecaja politike na hrvatske sudove. On očekuje da bi prve dvije instance bile nepovoljne po logoraše, ali da bi Vrhovni sud koji bi trebao biti nezavisan od politike trebao udovoljiti našim zahtjevima u tužbi", smatra Batlak.

On smatra i da bi sada Savez logoraša BiH trebao, umjesto velikih riječi i izjava, da se konsultira s ekspertima poput Nobila, da pokrene postupak i za nekoliko prvih procesa snosi sve troškove. Kaže da je i smisao saveza da brine o svojim članovima, posebno u ostvarenju pravičnih naknada za boravak u logorima, što je mnogo korisnije od pravljenja filmova male vrijednost ili putovanja po seminarima i konferencijama, što obično čelnici Saveza logoraša rade.

Jedan od načina rješavanja logoraške problematike je i donošenje zakona o civilnim žrtvama torture. Prijedlog zakona svojevremeno su odbili zastupnici iz Republike Srpske.