Ekonomski napredak na bh. način: Vlasti vjeruju da se u BiH može preživjeti sa 602 KM

"Da li oni stvarno vjeruju da porodica može preživjeti sa 10 KM dnevno? Ne moraju čak kupovati ni meso već jednostavno da imaju doručak, ručak i večeru. Mislim da je jako teško", kazala je Marić.

Kako kaže, vlasti se bez ikakvog razloga hvale povećanjem trenda zaposlenosti s obzirom na to da u BiH uopće ne postoji trend zaposlenosti.

"Svjedoci smo da u zadnje tri godine masa ljudi odlazi iz BiH i tu je riječ o radnoj snazi. Ti ljudi koji odlaze već su radili negdje i oni samo upražnjavaju njihova radna mjesta tako da u BiH bukvalno nema nikakvog novog otvaranja radnih mjesta", rekla je Marić.

Marić je dodala da se rijetko koji investitor usudi uopće doći u BiH zbog aktuelne političke situacije. Uprkos niskim plaćama vlasti i dalje nastavljaju opterećivati privatni sektor dodatnim porezima.

"To je nemoć. Vlasti više nemaju nikakvih načina na koji bi mogli napuniti prazne kase. Svi mi vidimo da ni aranžman s MMF-om im ne ide onako kako su oni planirali. Jednostavno, mi živimo na kredit i svako povećanje poreza koje se desi neće biti dovoljno da mi isplatimo njihove velike plaće", kazala je Marić.

Nove poreze nazvala je udarom ne samo na poslodavce već i na građane, a sve zbog isplata plaća i naknada razgranatom birokratskom aparatu u BiH.

Projekt menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović ističe da se životni standard ne mjeri ni statistikom zaposlenosti, ni paušalnim izjavama o radnim mjestima.

"Životni standard je složena ekonomsko-socijalna kategorija i njena osnova je kupovna moć stanovništva. Kupovna moć se dobije poređenjem vrijednosti potrošačke korpe s generalnom prosječnom platom ili prosječnom platom po sektorima ili jednostavno prihodima po stanovniku. Dakle životni standard raste ako prihodi po stanovniku rastu u odnosu na ono što su nam životne potrebe", rekao je Arapović.

Dodaje da agencije za statistiku u BiH ne objavljuju vrijednost potrošačke korpe te da preračunata vrijednost potrošačke korpe na osnovu niza službenih podataka koju je CCI objavio u izvještaju Stanje nacije iznosi oko 1.520 KM, što znači da su potrebne blizu dvije prosječne plate u zemlji, blizu tri prosječne plate u realnom sektoru ili više od četiri prosječne penzije za jednu potrošačku korpu.

"Uz sve to, više od 500.000 ljudi zvanično nema nikakvu platu, desetine hiljada ljudi je na minimalnoj socijalnoj zaštiti daleko ispod ovih prosjeka, što je već zona golemog siromaštva. Dakle, prije svega, apeliram i insistiram da agencije za statistiku u BiH konačno objave zvanične podatke o vrijednosti potrošačke korpe, da nas se ubuduće poštedi propagande o blagostanju u kojem živimo, ali ga ne vidimo. Drugo, ne pristajmo da nam političari na drzak način tumače životni standard i ubjeđuju više od pola populacije da se može dostojanstveno živjeti sa 600 maraka mjesečno ili manje od toga. Ne znam šta je gore, da vjeruju u to ili da ne vjeruju, ali nam to prodaju kao alajbegovu slamu", zaključio je Arapović.