Energetska tranzicija BiH samo je na papiru od državnog značaja jer najveći teret nose lokalne zajednice
U praksi je vidljivo da brzina kretanja na "zelenom putu" ovisi od snage i finansijske moći bh. grada ili općine pa nisu svi s istim rezultatima.
Tuzla kao lokalna zajednica jedna je od najosvještenijih u Bosni i Hercegovini u kontekstu zelene tranzicije, koja sa sobom između ostalog donosi i upotrebu obnovljivih izvora energije, omogućavajući dodatnu energetsku sigurnost građana.
Međutim, u usporedbi s razvijenim evropskim zemljama evidentno je kaskanje, zbog čega se ukazuje na neophodnost angažmana viših nivoa vlasti.
"Važno je da svi problemi koje imamo, a koji su povezani sa energetskom sigurnosti, a u to se uključuje i energetska efikasnost, korištenje obnovljivih izvora energije te vođenje računa o energetski siromašnim domaćinstvima, počnu progresivnije rješavati. Za to je veoma važna podrška viših nivoa vlasti – od kantonalnog, preko federalnog pa sve do državnog, uključujući dobru volju međunarodnih institucija koje će nam omogućiti dodatna novčana sredstva", kaže za Klix.ba direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić.
Stručnjaci navode da je energetska tranzicija skupa i za razvijene lokalne zajednice koje raspolažu znatnim finansijskim sredstvima, a proces je još teži onima sa nižim ekonomskim statusom.
Upravo osam lokalnih zajednica u Tuzlanskom kantonu je napravilo svoje planove za smanjenje energetskog siromaštva te je od njih stigao vapaj za pomoć od viših nivoa vlasti i međunarodne zajednice.
"Oni otvoreno traže partnere, navodeći da su definisali problem i pomažu koliki mogu, ali to prevazilazi njihove mogućnosti, odnosno ne mogu snositi kompletan teret rješavanja tog problema. Lokalne zajednice jesu bliske građanima, ali nisu odgovorne za sve probleme. Viši nivoi moraju prepoznati problem, spustiti se na nivo građana i pomoći im da prežive ovu energetsku tranziciju", smatra Agić.
Tuzla je prvi grad u BiH koji je zvanično počeo s izradom strategije zelene tranzicije, čime se potvrdilo opredjeljenje Gradske uprave prema zaštiti okoliša, čistom zraku i korištenju obnovljivih izvora energije. Strategija će obuhvatiti jasne smjernice za unapređenje stanja okoliša, povećanje energetske efikasnosti i održivi razvoj tokom narednih deset godina.
No, kreiranju ovog dokumenta, prethodio je mukotrpni početak kretanja na tranzicijskom putu, koji je podrazumijevao realizaciju širokog spektra aktivnosti kroz nekoliko godina.
Miralem Mulać, pomoćnik gradonačelnika Tuzle za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica u razgovoru za Klix.ba kaže da je sve dosad poduzeto, zapravo primarno utjecalo na smanjenje zagađenja zraka i potrošnje električne i toplotne energije.
"Tuzla provodi strateške, ali i takozvane operativne aktivnosti te smo prvi u BiH započeli sufinansiranje mjera za smanjenje aerozagađenja, a što je dovelo i do povećanja stepena energetske efikasnosti, od utopljavanja objekata, ugradnje toplotnih pumpi, korištenja peći na pelet te priključenja na sistem daljinskog grijanja", navodi Mulać.
Od 2019. do danas Gradska uprava Tuzle je provela 11 javnih poziva, a kako vrijeme odmiče zainteresiranost građana je sve veća, što pokazuje i buđenje svijesti u kontekstu važnosti očuvanja životne sredine.
"Dosad smo u realizaciju 1.100 mjera uložili 3,9 miliona KM, ali mi nemamo dovoljno sredstava koliko građani žele učestvovati u našim programima. Kroz strategiju je vidljivo rješavanje pitanja javnog gradskog prijevoza, zatim tu je i takozvana zelena infrastruktura, izgradnja parkova i fasada. Tu je i pronalazak alternativnih metoda snabdijevanja toplinskom i elektro-energijom, a već radimo na mapiranju potencijalnih izvora", ističe Mulać, ukazujući na važnost podrške viših nivoa vlasti.
O svim spomenutim temama govorilo se tokom radionice s ciljem jačanja zagovaračkih aktivnosti vezanih za energetsku pravdu i unapređenje postojeće saradnje građanskog i javnog sektora u Tuzli.
Među organizatorima se našlo i Udruženje Front slobode iz kojeg uz zabrinutost zbog utjecaja zagađujućih izvora energije, posebno termoelektrana na ugalj, apeluju na vlasti i energetski sektor da ubrzaju ulaganja u obnovljive izvore energije te podrže prelazak na decentralizovanu energetsku mrežu.
"Bez participacije građana i odgovornosti donosioca odluka, energetska tranzicija može postati još jedan projekat koji zanemaruje potrebe lokalnih zajednica. Zahtijevamo planiranje zasnovano na nauci, socijalnoj pravdi i međugeneracijskoj solidarnosti. Pozivamo sve nivoe vlasti, privatni sektor i građane da sarađuju u izgradnji energetski sigurne i održive Tuzle, jer je budućnost naše zajednice upravo u našim rukama", ističe predsjednik Udruženja Front slobode Adnan Gavranović.
Kao organizacija posvećena društvenoj pravdi, zaštiti životne sredine i demokratskom razvoju, Front slobode ističe važnost odgovorne energetske tranzicije koja garantira sigurnost, održivost i prava svih građana.
"Tuzla se suočava s dvostrukim izazovom, a to je potreba za osiguravanjem stabilnog snabdijevanja energijom i hitnost smanjenja utjecaja na životnu sredinu. Kao predstavnici civilnog društva, pozivamo na transparentan, inkluzivan i pravedan proces energetske tranzicije", naglasio je Gavranović.
Na kraju kažimo i to da bi Bosna i Hercegovina do 2050. godine trebala postati karbonski neutralna država, što je njena obaveza koje se prihvatila potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zatim Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Pariškog sporazuma, Sofijske deklaracije i niza drugih dokumenata.
Međutim, da bismo ostvarili ono što nam je nametnuto, potrebno je da energetska tranzicija prestane biti samo na papiru od državnog značaja, što je činjenica iz prakse u ovome trenutku.
Inovacija iz Zavidovića: Magareće mlijeko koje može biti i hrana za astronaute
