Na početku razgovora objasnio je razliku između dvije sudske instance.
"Ustavni sud BiH donosi svoje odluke na osnovu Ustava BiH. On je dužan da štiti Ustav i njegove ustavne odredbe. Međutim, Evropski sud za ljudska prava utvrđuje povredu prava građana odnosno pojedinaca u određenoj državi. Dobili smo šestu presudu Evropskog suda za ljudska prava kojom se utvrđuje da je izborni sistem u BiH diskriminatoran. Izborni sistem je definisan Ustavom BiH i Izbornim zakon", rekao je Išerić.
Objašnjava da Ustavni sud, čak i da je presuda konačna, ne bi na potencijalnu apelaciju pred njim nekog drugog apelanta s istim razlozima koje je pred Evropskim sudom iznio Kovačević, odgovorio pozitivno. Odnosno ne bi proglasio neustavnim diskriminatorne odredbe Ustava i Izbornog zakona BiH utvrđene presudom.
"Zato što u Ustavu postoje te odredbe. Jasno je precizirano, npr. tri člana Predsjedništva se biraju iz reda konstitutivnih naroda, jedan Srbin iz Republike Srpske i Hrvat i Bošnjak iz Federacije BiH. To je ustavna odredba. Promjena tog dijela je nadležnost Parlamentarne skupštine BiH da izmjeni Ustav u ustavom propisanom postupku", rekao je Išerić.
Ratificiranjem Evropske konvencije za ljudska prava 2002. godine Bosna i Hercegovina je prihvatila nadležnost Evropskog suda za ljudska prava da odlučuje o zahtjevima pojedinaca koji tvrde ili smatraju da su žrtve povrede prava koja su utvrđena Konvencijom, a koju je učinila BiH.
"Mi smo kao država dužni da otklonimo diskriminaciju i da izmjenimo naš izborni sistem, odnosno Ustav i Izborni zakon BiH kako bi se omogućila ista prava svima u BiH. Ova presuda u predmetu 'Kovačević' je specifična po tome što se utvrđuje da su povrijeđena njegova prava da glasa za članove Predsjedništva i delegate u Domu naroda PS BiH", rekao je Išerić.
Raniji predmeti pred sudom u Strazburu pokrenuti su zbog nemogućnosti kandidovanja u Predsjedništvo i Dom naroda BiH, a ne glasanja za pojedine kandidate.
"Rok važenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Anexa 4 (Ustav BiH), je istekao. Mi moramo izvršiti temeljitu reformu ustavnog sistema i omogućiti svim građanima jednaka prava. Ne smije biti nikakvih razgovora o tzv. legitimnom predstavljanju, posebno za članove Predsjedništva BiH. Važno je napomenuti da je naš ustavni poredak uspostavljen nasiljem, vanjskim napadom na našu državu. To nasilje je rezultiralo Dejtonskim sporazumom", kazao je Išrerić.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
