EU će u Zapadni Balkan uložiti 11 milijardi eura za ubrzanje evropskih integracija
Konferencije je posvećena EU perspektivama zemalja Zapadnog Balkana, sa posebnim fokusom na saradnju u investiranju u saobraćajnu infrastrukturu i energetski sektor, što se posebno odnosi na BiH i predstavlja konkretizaciju novog pristupa EU u domenu ekonomskog razvoja regiona.
U obraćanju učesnicima zasjedanja, dr. Lagumdžija je govoreći o temi "2004-2014: Deset godina proširenja i evropske integracije Zapadnog Balkana“ naglasio da je integracija u Evropsku uniju prioritet BiH te da je perspektiva EU vodeća pokretačka snaga i najbolji instrument za provedbu neophodnih reformi u BiH.
„Visoko cijenimo pojačani angažman Evropske komisije i nedavne napore EU da se kroz ključne ekonomske i socijalne reforme i proširenje strukturalnog dijaloga u pravcu jačanja vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala ubrza evropski put BiH. Pored reforme pravosuđa od presudne važnosti je i konkretan paket ekonomskih reformi za BiH koji će biti usmjeren na otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude. Kolegama ministrima vanjskih poslova EU zahvaljujem na novom pristupu EU prema BiH, definiranom zaključcima Vijeća za vanjsku politiku EU u aprilu", kazao je Lagumdžija, te dodao:
"Novi pristup će natjerati i nas u BiH da se takmičimo u rješavanju, a ne kreiranju i opisivanju problema koje imamo. Današnja potvrda Evropske komisije da za zemlje Zapadnog Balkana u narednom petogodišnjem periodu izdvaja dodatnih milijardu eura i u saradnji sa drugim finansijskim institucijama dodatnih deset milijardi eura za ekonomske i infrastrukturne projekte je najbolji poticaj saradnji Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Kosova. Na ovome smo zajedno radili od septembra 2013. godine kada smo imali inicijalni sastanak sa komesarom Fueleom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Sada je naš kapacitet u kreativnosti i kooperaciji jedini kriterij za kvalitetno korištenje ovih fondova. Za nas je to izazov i dodatno ohrabrenje jer ovi fondovi pomažu rješavanju ključnih problema BiH: zapošljavanje i ekonomski rast“.
Naglasio je da BiH treba podršku EU, ne u smislu smanjivanja standarda EU, nego paralelnim djelovanjem na dva kolosjeka. Na prvom je potrebno raditi na ključnim ekonomskim i socijalnim reformama, vladavini prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Na drugom kolosjeku su šire strukturalne i ustavne reforme u pravcu osiguranja funkcionalnije države, uključujući i i provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“, što bi trebalo biti pokrenuto nakon oktobarskih izbora uz punu uključenost ključnih aktera međunarodne zajednice.
„Prvi, za BiH u cjelini , značajan korak u pravcu realizacije novog pristupa EU prema našoj zemlji učinjen je prije dva dana kada je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH nakon upornih višegodišnjih aktivnosti usvojio set antikorupcijskih zakona, urađenih u saradnji sa Delegacijom Evropske komisije u BiH. Ovih pet zakona u osnovi trebaju osigurati efikasne mehanizme pravosudnim institucijama za sistemsku borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala koja će rezultirati i oduzimanjem nelegalno stečene imovine“, istaknuo je dr. Lagumdžija, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH (MVP BiH).
Naglasio je da su u ovome trenutku odnosi između zemalja regiona mnogo više prožeti duhom saradnje i razumijevanja nego što je to bilo ranije. U tom smislu, dalji razvoj regionalne saradnje, uz političku i ekonomsku stabilnost, može i treba dovesti do bržeg ispunjavanja uvjeta za napredak u procesu pristupanja zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji kroz zajedničke projekte uz korištenje evropskih fondova.
„Više Evropske unije na zapadnom Balkanu znači više mira , više stabilnosti , više ekonomskog prosperiteta“, zaključio je dr. Lagumdžija.
Lagumdžija je učestvovao na radnom sastanku sa ministrima vanjskih poslova Albanije, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Kosova kojeg je organizirao evropski komesar za proširenje Štefan Fule, tokom kojega je razgovarano o novom pristupu Evropske komisije zemljama Zapadnog Balkana, u okviru kojega su konkretizirane predstojeće aktivnosti u domenu vladavine prava, ekonomskog upravljanja, konkurentnosti i ekonomskog rasta kako u BiH tako i u regiji u cjelini, a posebno u svjetlu dodatnih sredstava koja nudi saradnja sa EU.
Na Konferenciji je razgovarano i o konkretnim regionalnim infrastrukturnim i energetskim projektima, među kojima je Jadransko-jonski plinovod, kako bi se suštinski region integrisao i na taj način ubrzao naš put prema Evropskoj uniji.
Za Bosnu i Hercegovinu u ovoj oblasti od posebnog interesa je nastavak izgradnje autoputa na Koridoru Vc koji će omogućiti snažnije povezivanje sa zemljama regiona i EU, ali i dati dodatni impuls razvoju privrede i otvaranju novih radnih mjesta u BiH, dok se energetski sektor u BiH smatra najvećim dugoročnim razvojnim potencijalom gdje je novi pristup Evropske komisije moguće realizirati kroz konkretne projekte u saradnji sa partnerima iz regiona i EU, saopćeno je iz MVP BiH.
Na marginama Konferencije Lagumdžija je pored sastanaka sa ministrima vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana imao niz sastanaka sa ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU, Grčke i Italije, sadašnjim i narednim predsjedavajućim EU te Rumunije, Bugarske, Slovenije i Slovačke u smislu konkretizacije dalje bilateralne saradnje. Zahvalnost za angažman za dosljedno zalaganje za politiku proširenja EU, kao i kreiranje novog pristupa EU prema BiH, ali i regionu u cjelini, Lagumdžija je izrazio ministrima vanjskih poslova zemalja EU i posebno zamjeniku premijera i ministru vanjskih poslova Grčke Evangelosu Venizelosu, pod čijim je predsjedavanjem BiH dobila šansu za novi početak ka ubrzanom putu ka EU.
Ministrici vanjskih poslova Italije Federici Mogherini, čija zemlja će predsjedavati EU u drugoj polovini ove godine, Lagumdžija se zahvalio za uključivanje BiH u prioritete italijanskog predsjedavanja i pozvao je da posjeti Sarajevo na početku njenog mandata kako bi se i na taj način konkretizovala podrška reformama u BiH.
Usik kupio lažni Rolex uoči revanša s Furyjem od kojeg je zaradio 86 miliona dolara
