EU danas predstavlja strategiju proširenja na Zapadni Balkan, realnost i nada za BiH

Ovo je prvi put da Evropska komisija iznosi detaljan plan i strategiju koraka koji se očekuju u skorijoj budućnosti. Tako bi prema novom planu BiH 2019. trebala dobiti kandidatski status, a 2023. otpočeti pregovore za priključenje EU, ukoliko u međuvremenu bude aktivno provodila reforme i radila na borbi protiv korupcije.

Evropski zvaničnici su iz Brisela jučer, uoči zvaničnog predstavljanja Strategije za Zapadni Balkan, poručili da se politika Evropske unije nije promijenila proteklih 30 godina i da opredijeljenost za proširenje evropske porodice neumitno stoji na pragu Zapadnog Balkana.

Iako su istakli da su, uzimajući u obzir komplikovan sistem upravljanja, ponosni na dosadašnje pomake BiH kada je riječ o evropskim integracijama, u javnom prostoru se špekulira da bi Strategija za Zapadni Balkan mogla biti nepovoljna za BiH zbog nepoštivanja rokova. Tako se pretpostavlja da će BiH pregovore započeti tek 2023. godine i da će umnogome kasniti za Srbijom i Crnom Gorom.

Ono što je jučer više puta ponovljeno je da su sve zemlje zapadnog Balkana, njih šest o kojima je strategija pripremljena, dio porodice evropskih zemalja, ali i da je ovaj period od izuzetnog značaja za njih te je rečeno i da će u fokusu bugarskog predsjedavanja biti upravo Zapadni Balkan.

Ovu priliku važno je iskoristiti, a trenutno su u najboljoj poziciji Crna Gora i Republika Srbija. Crna Gora otvorila je pregovore o 30 poglavlja, pregovori o tri su zatvoreni, dok je Srbija otvorila pregovore o 12 poglavlja od kojih su dva zatvorena.

Strategija za Zapadni Balkan obuhvatit će trenutne pozicije i predviđene rokove za pristup EU za BiH, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju i Kosovo. U Strategiji se očekuje 2025. godina kao rok za zaključenje pregovora Srbije i Crne Gore s EU. To je rok koji se predviđa za dvije zemlje koje su do sada znatno napredovale u procesu pristupanja Uniji, jer su već duboko u pregovorima.