Evropski put BiH u sjeni političkih previranja, ili kako "briselski voz" može ponovo proći ispred nas
Dvije hitne sjednice rezultirale su usvajanjem prijedloga zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, koji i dalje čekaju svoju potvrdu u Domu naroda BiH.
Naravno, sjednice su pale u drugi plan zbog saopštenja Trojke da prekidaju saradnju sa SNSD-om, te smjenom Nebojše Radmanovića (SNSD) iz kolegija Predstavničkog doma PS BiH.
Ipak, u fokusu trebaju ostati i evropski zakoni, a razlog za to je rok kojeg je Evropska unija stavila pred vlasti u našoj zemlji.
Naime, prema tvrdnjama Predraga Kojovića (NS) na gostovanju BHRT-u, BiH ima do 5. marta ove godine da uradi još nekoliko koraka kako bi se dobio konačan datum za otvaranje pregovora.
Prema izvorima bliskim vlastima u BiH, nakon jučerašnjeg burnog dana, fokus je prebačen na sastavljanje teksta prijedloga novog zakona o sudovima i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koji su finalni koraci koje je pred BiH stavila EU za dobijanje ovog datuma.
Međutim, usvajanje ovih zakona nije jedini uslov za dobijanje zvaničnog početka pregovora. Pored njih, treba usvojiti i budžet institucija Bosne i Hercegovine, ali i imenovati glavnog pregovarača koji bi našu zemlju predstavljao u pregovorima s EU.
Za sva ova pitanja je ključno prvo riješiti odnose među parlamentarnim strankama u BiH, odnosno konkretizirati buduću koaliciju u kojoj, prema najavama Trojke, neće biti SNSD-a.
Prvenstveno, pitanje zakona o sudovima BiH je "zakočeno" zbog insistiranja Milorada Dodika i SNSD-a na mjestu sjedišta Apelacionog suda. Trojka je ponudila da to bude Istočno Sarajevo s obzirom na blizinu pritvora i drugih državnih pravosudnih institucija, SNSD je insistirao na Banjoj Luci za ovaj novi ogranak Suda BiH.
Isto tako, mjesto glavnog pregovarača je bilo dio razgovora između Trojke i SNSD-a, imajući u vidu da je to pozicija koja je trebala pripasti strankama iz RS-a. Ovdje je bilo nekoliko imena, uključujući Anu Trišić Babić i Radovana Kovačevića, ali su svi povezani sa SNSD-om.
Drugim riječima, Trojka i HDZ će sada pregovarati, ako dođe do formalizacije saradnje, s potpuno drugačijim partnerima, što znači da se po ovom pitanju situacija "resetuje".
Jedino što može proći bez "raščišćavanja" situacije o vladajućoj većini u oba doma jeste budžet BiH, koji bi mogao biti izglasan bez nekog formalnog dogovora između, kako se to najavljuje, novih partnera u vlasti.
Kada uzmemo u obzir da je do 5. marta ostalo tek nešto više od mjesec dana, to Trojci, ali i HDZ-u i opoziciji iz RS-a, ostavlja izrazito malo prostora za dugotrajne dogovore, a indikativno je da niko iz ove dvije stranke još ne želi da daje konkretne najave kada bi moglo doći do "prekomponovanja" na državnom nivou.
Naprotiv, HDZ i dalje želi da "razgovara s Dodikom" prije nego što se i formalno odustane od koalicije koja već dvije godine vlada na državnom nivou. Također su glasali protiv smjene SNSD-ovog člana Kolegija Predstavničkog doma Nebojše Radmanovića.
Uz sve okolnosti, jasno je da je vlast u BiH na "tajmeru" koji otkucava.
Vlast, a posebno se to odnosi na subjekte koji su evropski put stavile u primarni fokus svog političkog djelovanja, moraju djelovati u kratkom roku kako još jedan "briselski voz" ne bi prošao ispred nas.
