Federacija BiH izgradnjom Koridora 5C diskriminira stanovnike u južnim dijelovima Mostara
Predsjednica udruženja "Eko dvogled" iz Mostara Amna Popovac kaže kako borba za ostanak i opstanak povratnika, ali i ostalog domicilnog stanovništva u južnim mostarskim naseljima Kosor, Malo Polje, Blagaj, Ortiješ i Lakiševine traje od januara 2017. godine, kada je Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio prostorni plan područja posebnih obilježja i izmijenio trasu Koridora 5C Mostar jug – Počitelj.
Glasanjem u Parlamentu i Domu naroda FBiH pomenuta trasa je spuštena s oboda Podveležja i "premještena" tako da ide plodnom obradivom zemljom i preko povratničkih naselja.
"U stilu najpoznatijih svjetskih režima, koji ne vode računa ni o čemu osim o svojoj dobrobiti, parlamentarci su bez ikakve analize, stručnog mišljenja i javne rasprave podigli ruku i donijeli odluku. Ne vodeći računa o tome kako će se ta odluka odraziti na lokalno stanovništvo, koje želi i planira da ostane u svom i na svom i živi od svoga rada", kazala je Popovac.
Ističe kako činjenica da neko obrađuje zemlju i živi od svoga rada, ne znači da ne zna svoja prava.
"Ljudi znaju šta znači privatno vlasništvo, šta je njihovo bilo i ostalo, i to znaju i braniti. Niko nema pravo da bez znanja vlasnika cijepa privatne parcele i 'otkupljuje' dio koji se njemu sviđa. Niko nema pravo da provlači evropski koridor preko privatnih kuća i parcela, bez komunikacije i saradnje s ljudima na koje će to utjecati", kaže Popovac.
Pojašnjava da bi sporna trasa napravila veliku štetu i rijekama Buni i Bunici te presjekla podvodne tokove vode, što bi moglo dovesti do presušivanja bunara koje ljudi koriste za piće i navodnjavanje vinograda i voćnjaka.
Advokat i pravni zastupnik tužitelja Milenko Krčum kaže da je Sud u Mostaru prepoznao greške koje su napravljene tokom donošenja odluka o izmjeni trase, utvrdio diskriminaciju dijela stanovništva.
"Ovdje se radi o posrednoj prikrivenoj diskriminaciji. Donositelji odluka o izmjeni trase postupali su naizgled neutralno, na jednak način prema osobama koje su u nejednakom položaju. Polazeći od činjenice da je 2017. godine promijenjena trasa autoputa, tako da ide preko povratničkih naselja, bez jasnih i objektivnih razloga za to i bez prethodno provedene javne rasprave, sud je utvrdio da su tužitelji učinili vjerovatnim da je promjena trase akt posredne/neizravne diskriminacije", kaže Krčum.
Naročito je važno, kao ističe, da je sud u obrazloženju presude konstatirao: "U konkretnom slučaju, Federacija BiH nije dokazala da je izmjena trase autoputa bila opravdana i nužna, pa samim tim nije isključena ni mogućnost da je nova trasa autoputa motivisana prikrivenim političkim motivima".
Iz udruženja "Eko dvogled" iz Mostara ističu da je ovo prvostepena presuda u predmetu diskriminacije povratnika, koja pokazuje da su oni koji se bore za svoje pravo na život na vjekovnim ognjištima u pravu.
"Svaka država mora da donosi odluke imajući u vidu dobrobit stanovništva, samo u Federaciji BiH odluke se donose bez poštivanja prava ljudi i tako da pogoduju pojedincima. Pozivamo građane, ako žive u području od 500 metara lijevo i desno od zamišljene trase Koridora 5C Mostar jug – tunel Kvanj da nam se jave kako bi bili obaviješteni o svim poduzetim pravnim koracima u budućnosti", poručili su iz mostarskog udruženja "Eko dvogled".
Pozvali su sve one koji trpe pritiske u vidu cijepanja parcele bez njihovog znanja ili pokretanja eksproprijacije da im je jave, jer kako poručuju, njihov pravni tim je spreman svima pružiti pomoć "u borbi za život na vjekovnim ognjištima".
