"Politička situacija u Federaciji BiH najdrastičniji je dokaz da ova zemlja funkcionira ne zahvaljujući svom političkom establišmentu, nego upravo uprkos njemu. Dokaza za ovu tvrdnju imamo, praktično, na svim nivoima vlasti, ali su najdrastičniji aktuelni primjeri: Grad Mostar, državi parlament, te izvršna i zakonodavna vlast u Federaciji BiH", rekao je Denis Telić, konsultant za monitoring rada Vlade Federacije BiH.
Složena i nedorečena ustavna rješenja uz krajnju neodgovornost i nedemokratičnost političkih elita u Federaciji su, navodi, stvorili apsurdno stanje da je, više od godinu dana od raspada vladajuće koalicije, uspostavljene nakon posljednjih općih izbora, jedina suštinska promjena koja se desila, ta da je vlast svoj rad svela na minimum.
"Političke stranke se, umjesto iznalaženjem rješenja za izlaz iz teške situacije u kojoj se nalaze građani i zemlja u cjelini, čitavo vrijeme, zapravo, bave same sobom. Takva situacija u kojoj se nalazi Parlament i Vlada FBiH odredila je i način njihovog rada, te je preko 50 posto Vladinih i oko 65 posto održanih sjednica Parlamenta u prvoj polovini ove godine imalo karakter vanrednih", kaže Telić.
Manje zakona i nijedna redovna sjednica
Čak sedam od deset održanih sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, bile su vanredne, kao i četiri od ukupno sedam održanih sjednica Doma naroda.
Istovremeno, čekajući da Ustavni sud arbitrira u stranačkim sukobima unutar Vlade, Vlada FBiH je, kako se navodi u izvještaju, radila niskim intenzitetom svodeći nerjetko odluke o ozbiljnim stvarima na telefonske razgovore, tj. održavajući tzv. telefonske sjednice.
Od 21 zasjedanja u prvoj polovini tekuće godine, čak 12 su bila vanredna, odnosno telefonska i hitna, okarakterisana manjim brojem tačaka dnevnog reda, s tek pokojim zakonom.
"Politička kriza u Federaciji u čijem je središtu upravo Vlada FBiH, kao cilj oko koga se 'lome koplja' drastično se odrazila na njen rad. Tako je Vlada FBiH, od najbolje ocijenjene u posljednjih sedam godina - za rezultate u prvoj polovini 2012. godine, za samo godinu dana došla do dna, odnosno do najlošijih ocjena po više parametara", kazao je Telić.
Tokom posljednjih sedam godina, ističe, nije se desila situacija kao u drugom kvartalu 2013. godine, da za čitav kvartal nije održana niti jedna redovna sjednica. U poređenju s tekućom godinom aktuelni saziv je u istom periodu prošle godine realizirao 439 mjera više, tj. ovogodišnji rezulat je za čak 40 posto lošiji.
Vlada je u ovoj godini utvrdila čak 28 zakona manje u poređenju s prethodnom godinom, ostvarivši pad produktivnosti od 56 posto. Tačnije, za pola tekuće godine Vlada FBiH utvrdila svega 22 zakona, od kojih šest temeljnih, a 16 izmjena i dopuna postojećih zakona.
"Kako rad na kreiranju zakona ima smisla jedino ukoliko oni budu i usvojeni u parlamentu, važno je istaći da je od tih 22 zakona utvrđenih na Vladi u prvoj polovini 2013. u parlamentu usvojen - samo jedan. Pri tome, i taj jedan, pod pritiskom MMF-a", kaže Telić.
Također, Parlament je usvojio i sedam zakona koje je Vlada utvrdila i poslala u parlamentarnu proceduru još prošle godine i koji u toj godini nisu realizirani, nego su se prelili kao obaveza u 2013.
Koordinatorica za monitoring rada Parlamenta FBiH Lejla Deronja ističe da je najlošiji rezultat za posljednjih sedam godina, zabilježen u 2013. godini i po pitanju prolaznosti Vladinih zakona u Federanlom parlamentu.
"U 2. kvartalu došlo je do značajnog poboljšanja, kada je Predstavnički dom postigao duplo bolji rezultat, usvojivši 17 mjera, a Dom naroda ostvario je skoro 8 puta bolji rezulat - 31 mjeru, u odnosu na 4 usvojene u 1. kvartalu. Konačni rezultat je, međutim, i dalje krajnje skroman", rekla je Deronja.
Pored poboljšanja svog rada, Federalni parlament, prema njenim riječima, je i dalje najneefikasnija institucija vlasti u državi.
"Nakon početnog perioda uspješnog rada i Parlamenta i Vlade, kada su govoto svi statistički pokazatelji rada Parlamenta FBiH bilježili uzlaznu putanju, i on postizao bolje rezultate od NSRS, raspad vladajuće koalicije ponovo je Parlament FBiH pretvorio u najneefikasniju instituciju vlasti u zemlji", objašnjava Deronja.
S ovakvom političkom kulturom gubimo godine
S obzirom na to da je u parlamentarnoj proceduri, nakon prvog polugodišta 2013. nalazi još 10 puta više zakona nego što ih je usvojeno u prvih šest mjeseci 2013., Vlada i Parlament odugovlačenjem implementacije njegovih odluka pokazuju nepoštovanje Ustavnog suda.
"I Vlada i oba doma Parlamenta FBiH krše obaveze iz akata koji regulišu njihov rad. Ni jedna od institucija nije usvojila program svog rada za 2013. godinu, iako su to bile obavezne učiniti do kraja prethodne godine", kaže Deronja.
Četiri ministarstva Federalne vlade, u prvih 6 mjeseci 2013., na sjednicama Vlade nisu realizirala niti po 10 mjera (Ministarstvo izbjeglih i raseljenih osoba, Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta, Ministarstvo trgovine i Ministarstvo unutrašnjih poslova).
U drugom kvartalu vidan napredak po ovom pitanju napravilo je Ministarstvo okoliša i turizma, dok je s druge strane potpunu stagnaciju imalo Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta, na čiji prijedlog Federalna vlada u drugom kvartalu nije realizirala niti jednu mjeru.
U relizaciji zakona ističe se Ministarstvo energije, rudastva i industrije na čelu s ministrom Erdalom Trhuljem koje ima najveći broj završenih zakona u odnosu na ovogodišnji nacrt zakonodavnog plana (4 od 11).
"Među 650 mjera koliko ih je u prvoj polovini tekuće godine usvojeno na sjednicama Vlade FBiH bilježimo samo 17 onih koje dugoročno i sistemski mogu uticati na rješavanje gorućih problema građana. I to kada bi se adekvatno provele u praksi u budućnosti, jer je riječ o zakonskim i strateškim rješenjima", kaže Telić.
U ovom izvještaju kao jedina pozitivna stvar koja se desila u Federalnom parlamentu u prvih šest mjeseci ove godine, navodi se jednoglasno prihvaćanje zaključaka kojim se prihvata inicijativa za pokretanje procesa reforme Ustava FBiH.
CCI izražava nadu da će konačni izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda FBiH biti korak ka razrješenju političke sapunice koja se pred očima ovdašnje javnosti odvija već više od godinu dana.
"Ako do promjena ne dođe, i u novi izborni ciklus uđemo sa starim rješenjima, s ovakvim stepenom političke kulture u zemlji, to znači opasnost od još četiri izgubljene godine", zaključeno je u izvještaju.
