Fond memorijala: Općina Bratunac rekonstrukcijom zadruge želi trajno ukloniti svjedoke zločina u BiH
Kako ovaj, necivilizacijski i nehumani čin ne bi ostao van saznanja šire javnosti te kako bi se podigla svijest o planu da se sakriju tragovi masovnih zločina, javnosti su se obratili predstavnici institucija čija je djelatnost promoviranje i njegovanje kuture sjećanja.
Svoja viđenja sanacije Zemljoradničke zadruge Kravice kojom se namjerava u velikoj mjeri izbrisati memorijalno mjesto zločina i stradanja Bošnjaka iznijeli su Ahmed Kulanić, direktor JU Fond Memorijala KS, Amor Mašović, bivši direktor Instituta za nestale osobe BiH, Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Hikmet Karčić samostalni istraživač genocida i ratnih zločina i Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.
"Značaj očuvanja ovih mjesta zaista se ogleda u činjenici da ona predstavljaju trajne svjedoke stradanja Bošnjaka i žive svjedoke svega onoga što su Bošnjaci na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine u periodu agresije preživjeli", poručio je Ahmed Kulanić i zaključio kako kako ovaj nečovječni čin kojem svjedočimo ima za cilj trajno uklanjanje svih svjedoka, svih zločina u Bosni i Hercegovini počevši od područja istočne Bosne, istočne Hercegovine, Krajine gdje se ne dozvoljava jedan civilizacijski način obilježavanja stradanja.
Kada je riječ o Kravici, prema historijskim dokumentima, prema svjedočenjima preživjelih stratišta u Kravici, prema svjedočenjima izvršitelja i naredbodavaca zločina u Kravici, u Kravici se desio zločin genocida i radi se o najvećem stratištu u Europi nakon nacističkih zločina u Drugom svjetskom ratu.
"Sama namjera da se bilo šta radi pod izgovorom sanacije objekta Zadruge u Kravicama je krajnje morbidna", izjavio je bivši direktor Instituta za nestale BiH, Amor Mašović i dodao da se radi o sanaciji kada još uvijek više od 250 dječaka, mladića, muškaraca stratišta u Kravici nije locirano, nije pronađeno, nije identificirano i nije predato njihovim porodicama.
"Zaustavite ove pokušaje vaših očeva, vaših komšija, da i dalje nameću kolektivnu odgovornost i kolektivnu krivnju cijelom jednom narodu. Izvršioci zločina su ti koji stigmatizuju jedan narod, koji svoj kukavičluk pokušavaju sakriti iza kolektivne odgovornosti čitavog jednog naroda", poručio je mladima Bratunca Mašović.
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Rasim Muratović istakao je kako su namjere vlasti u Bratuncu, nastavak Miloševićeve mantre.
"Milošević je na suđenju u Hagu izjavio da sve što se tiče Bosne i Hercegovine je čista laž, s druge strane njegovi ideolozi su govorili da sve što su planirali to su i uradili, a sve što su uradili neće priznati. Dakle po njima nije bilo ni ubistava, ni ranjavanja, ni protjerivanja ni silovanja ni koncentracionih logora ni razaranja ni kolektivnih stradanja, nije bilo ništa", rekao je.
Muratović se posebno osvrnuo na nedostatak adekvatne reakcije nevladinih organizacija koje su u drugim slučajevima bile jako temeljite i uporne kada je riječ čak i o odabiru same veličine i vrste slova na određenim spomenicima na mjestima stradanja, te poručio kako ne treba biti selektivno dosljedan i selektivno uporan da se obilježe mjesta stradanja te ih pozvao da adekvatno reaguju i na namjere da se jedno mjesto stradanja u potpunosti uništi.
Muratović je dodao da je ovdje riječ ne samo o anticivilizacijskom činu, već i o krivičnom djelu prikrivanja i maskiranja mjesta izvršenja genocida.
Samostalni istraživač genocida i ratnih zločina, Hikmet Karčić smatra kako je u ovom slučaju riječ i o izraženom ruskom malignom utjecaju posebno na području oko Srebrenice i Milića.
"Putinovi portreti i biste se nalaze u zvaničnim institucijama opština. Putinova slika se stavila na Zemljoradničku zadrugu Kravice 2015. godine nakon što je ruski ambasador u Vijeću sigurnosti Čurkin izglasao veto na tadašnju Rezoluciju o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, dakle riječ je evidentnom stranom utjecaju kojem moramo stati u kraj i jasno zauzeti stranu i stavove", poručio je Karčić.
Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica na početku svog obraćanja istakao da kada bi se ovakvo nešto, asanacija i prenamjena mjesta stratišta, uradilo na bilo kom mjestu stradanja u Europi to bi bilo smatrano barbarskim činom pećinskih ljudi.
"Jedino mjesto gdje se ovo može desiti je Bosna i jedini razlog što se ovo može dogoditi u Bosni je taj što su ubice u ovom slučaju Srbi, a ubijeni muslimani i to je činjenica", izjavio je Suljagić i dodao:
"Mi kada bi komemorirali svako mjesto gdje su na teritoriji današnjeg entiteta RS počinjeni zločini, tamo ne bi bilo ni osnovnih škola koje rade ni srednjih škola koje rade, ni fiskulturnih sala koje rade ni policijskih stanica koje rade, jer sva infrastruktura je korištena za pritvaranje, zatvaranje i ubijanje ljudi", rekao je Suljagić.
Na kraju obraćanja poručilo se kako ovo nije samo ni bosanski ni bošnjački problem, već da je institucionalno uništavanje mjesta masovnih egzekucija i europski problem.
Učesnici su pozvali međunarodnu zajednicu, nadležne državne institucije i ambasadore stranih zemalja, posebno onih zemalja koje dodjeljuju grantove da adekvatno reaguju i sankcioniraju sve one koji podržavaju i omogućavaju uništenja i prenamjene mjesta masovnih egzekucija i stradanja.
