Fuele nije uspio "natjerati" bh. političare da se dogovore, Lagumdžija za neuspjeh krivi Čovića
Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Zlatko Lagumdžija nakon sastanka je zahvalio Fueleovom timu na uloženoj energiji i znanju te istakao da se vidjela iskrena volja kod najvećeg broja učesnika da se stvari pomaknu s mrtve tačke, ali da je "postojao problem koji se zove Dragan Čović".
Naglasio je da je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) "očigledno došao s namjerom da nema nikakvog rješenja, jer čim smo neki od kompromisa pokušali da postignemo ispostavilo se da Čović ima još zahtjeva".
"Bilo je dosta prijedloga koji su suštinski išli ili ka podjeli Federacije prije svega ili u najmanju ruku ka nečem što je uvod u dalji proces rastakanja Federacije pa samim tim i BiH". kazao je Lagumdžija.
Slijepa ulica
To su, ističe, stvari oko čega su se bh. lideri najviše sporili.
"Zahtjevi koji su se pojavljivali su išli ka tome da se zaista vidi jedno potpuno nerazumijevanje i neshvatanje potrebe da dođemo do rješenja tim više što je Fuele izašao s konsolidovanim prijedlogom nakon Praga, koji je formulirao u 14 jasnih tačaka, a koji je otišao čak u susret nekim zahtjevima koje je Čović imao u Pragu, a koji nisu nailazili na naše nerazumijevanje", rekao je Lagumdžija.
"Nažalost, 18 godina poslije Dejtona smo zaglavljeni, ali treba naći snage da se krene u smjeru ka Briselu. Neki današnji prijedlozi su bili povratak ispod Dejtonskih principa i dalja razgradnja zemlje. Dobro je da smo otvoreno o tome razgovarali i da se zna tačno šta neće moći", istakao je Lagumdžija.
Dodao je da su svi bili svjesni da treba pronaći rješenje, ističući aktivnu ulogu i predstavnika SNSD-a i SDS-a.
Navodeći da ne misli da je izravan način izbora člana Predsjedništva "potrošen način izbora" konstatovao je da "kad se počelo razgovarati o neizravnom načinu izbora tek se onda vidjelo koliko smo udaljeni".
Također, predsjednik SDP-a nakon sastanka izrazio je zadovoljstvo zbog stavova evropskih predstavnika, jer su po njegovom mišljenju učinili sve da se dođe do nekog pozitivnog rješenja.
Predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH (SBB BiH) Fahrudin Radončić zaključio je na kraju sastanka da su SBB, SDP i SDA imali jedinstven stav, odnosno da nisu mogli prihvatiti neke uslove "da se jedinice za prebrojavanje upisuju u Ustav BiH".
"Umjesto presude Sejdić- Finci počeli smo rješavati mnogo ozbiljnija i teža pitanja. Siguran sam da direktan način izbora, koji se koristi za podizanje uslova je potpuno potrošen i svi ćemo morati razmišljati da promijenimo način dolaska do rješenja, odnosno da se okrenemo indikretnom načinu izbora", kazao je Radončić.
Izetbegović očekivao više od predstavnika EU
Zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović izjavio je da "nažalost nema pomaka", ali da je "očekivao više od predstavnika Evropske unije da budu striktniji medijatori".
"Stalno se dizala ta ljestvica od HDZ-a. Ovo je već izašlo iz tračnica implementacije presude Sejdić-Finci. Bili smo spremni izaći u susret opravdanim frustracijama od Hrvata, ali ovo već izlazi iz tih okvira", kazao je Izetbegović, dodajući da se tražio "poseban zakon koji bi bio striktniji od Ustava, da se u Ustav unosu etnička područja..."
"Desetak sati smo se vrtili u krugu. Mislim da su predstavnici Evropske unije mogli da budu odlučniji da neke stvari presjecaju kada krenu u krivom smjeru. To sam očekivao od njih, a to nisam dobio", istakao je Izetbegović.
Dragan Čović je kazao "da je bilo puno pokušaja da se nađu kompromisi u vezi sa svim temama, primarno u vezi s izborom članova Predsjedništva".
"Bojim se kako neko vjeruje da može jednog naroda birati članove Predsjedništva. Davno smo kazali kako to nećemo moći. Taj pokušaj da tražimo kompromis jednostavno nije uspio uz različite varijacije", kazao je Čović.
Ukoliko se bude išlo na direktan način izbora naglasio je da to ne može biti jednostavno, jer smatra da "treba napisati jedan poseban zakon za izbore članove Predsjedništva, koji će se raditi po posebnoj proceduri".
"Da bi zadovoljili ono što smo do sada usaglasili, a osnova je toga da jedan narod drugom ne bira, onda to uistinu zahtjeva puno pravnog i svakog drugog napora kako to definirati", rekao je Čović.
Pored toga, tvrdi, ima puno jednostavnijih modela koje "prijatelji iz Federacije još uvijek ne žele prihvatiti kao realnost".
Ipak, predsjednik HDZ-a izrazio je nadu da će se u naredne tri sedmice naći kompromis.
Tri koraka unazad
Mladen Bosić izjavio je da je ubijeđen da se radilo ne samo o pitanju presude "Sejdić-Finci", već i o pokušaju promjene Ustava BiH po drugim osnovama - odnosima među narodima“.
"Divim se upornosti predstavnika Evropske unije koji pokušavaju da ostvare neki napredak. Nažalost, mislim da je ovo danas veliki poraz i da smo svi zajedno otišli tri koraka unazad", kazao je Bosić.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik također je zaključio da nije bilo nikakvog dogovora "jer se nije uspio naći model za Federaciju".
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Martin Raguž istakao je da su bh. lideri otišli korak dalje u odnosu na razgovore u Pragu, te da su povećali broj zajedničkih stajališta u vezi s 14 tačaka.
"Za nešto više nedostaje hrabrost i stavljanje općeg i državnog interesa ispred stranačkog. Još nismo blizu tome, ali mislim da će taj dan doći", kazao je Raguž.
Četrnaest tačaka, navodi, odnosi se na ono što su bh. lideri potpisali u Briselu, odnosno sprečavanje nametanje izborne volje i otklanjanje diskriminacije.
Raguž ističe da "ne vidi zašto se toliko robuje modelu", dodajući da "treba naći načina da stvarno ono što smo preuzeli javno realiziramo".
"Mislim da je to moguće i kroz ovaj direktni model i da u naredne tri sedmice možemo doći do rješenja", zaključio je Raguž.
