Geografski atlas pun netačnih podataka: U BiH žive hrišćani, Foča je Srbinje, a Posavski kanton dio RS

U kartografskoj podjeli Bosna i Hercegovina je prikazana kao spoj dva eniteta, sa jasno iscrtanim i naglašenim njihovim granicama.

Kartografska podjela napravljena je tako da su općine Orašje, Odžak, Domaljevac-Šamac, koje se nalaze u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, prikazane kao da se nalaze u sastavu bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, odnosno da Posavski, kao jedan od deset kantona u FBiH, ne postoji. Zanemareno je i postojanje Brčko distrikta. I Brčko je prikazano u sastavu bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. 

Osim navedenih, Atlas sadrži i nekoliko grešaka koje se odnose na nazive mjesta. Tako se za Foču u bosnaskohercegovačkom entitetu RS navodi neustavni naziv "Srbinje", koji je odlukom Ustavnog suda BiH osporen prije nekoliko godina. Zvanični naziv te opštine u jugoistočnom dijelu BiH je Foča. 

U oblasti industrije, za BiH je navedeno da ima: metalnu, elektro, hemijsku, drvnu, tekstilnu i prehrambenu industriju, fabriku duhana i metalurgiju. No, na karti se nigdje ne navodi gdje je ta industrija raspoređena, po regijama i gradovima u BiH. 

Iz firme iz Dervente potvrđuju da će greška koja se odnosi na zastupljenost religije, kako piše sad u Atlasu, hrišćanstva od 50 posto, biti otklonjena u narednih sedam dana i to preljepljivanjem sadašnjih podataka po uzoru kako je to urađeno s podacima o jeziku, a bit će navedeno da su zastupljene religije: muslimani, katolici i pravoslavci bez navoda o procentima. 

"Prema zakonskim odredbama, ako je jedna religija zastupljena sa 50 i više posto, može se navesti samo ona. No, s obzirom da je BiH specifično područje, mi ćemo slikom prebrisati sadašnje podatke koje se odnose na religiju i navesti tri religije bez naglašavanja procenta", pojašnjeno je. 

No, nisu pojasnili kako su došli do podatka, odnosno koji je izvor korišten za utvrđivanje podatka da u Bosni i Hercegovini živi 50 posto pripadnika hrišćanske religije. 

Prepravljanjem podataka vezano za jezik iz firme cijene kako su greške otklonjene, a za one koji se odnose na nazive gradova, kao što je neustavno korištenje naziva "Srbinje", "vidjet će sa proizvođačem". 

Ostaje pitanje na koji način će u već kupljenim primjercima Atlasa biti ispravljene greške i niz netačnih i nepotpunih podataka koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. 

Interesantno je da se za Srbiju koriste kartografski podaci koji je prikazuju zajedno sa Kosovom, a da u općim podacima stoji kako je ona površine 77.474 kilometra kvadratna, što znači bez Kosova. Istovremeno, Kosovo se ne navodi ni kao država niti ga ima navedenog u osnovnim statističkim podacima o državama svijeta. 

No, izdavači su, primjerice, Krim već isprekidanim linijama odvojili od Ukrajine, iako u osnovnim podacima stoji da je njena površina 603.700 kilometara kvadratnih. Dakle, sa Krimom. 

Kao autor Atlasa naveden je mr. Aleksandar Milojković, koji je uz mr. Ljubeta Ristovskog i njegov urednik. Recezenti su profesori doktori Mirjanka Madžević, Blagoja Markoski, Ivica Milevski i prof. Marina Ristić. Za kartografsku realizaciju zaduženi su Marija Mitić, Vladimir Bogdanović, Jelena Todorović, mr. Ljube Ristovski, mr. Elizabeta Angelova i mr. Aleksandar Jovanovski.