Gluhe osobe iz Sarajeva rade u drvnoj industriji: Fokusirani, vrijedni i ravnopravni
Iako je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom usvojen 2010. godine, te je osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, rijetki imaju sreću da rade. Kompanija Sinkro zapošljava 22 osobe koje imaju poteškoće sa sluhom. Svi rade s ozarenim licima jer su ravnopravni s ostalim uposlenicima i rade svoj posao profesionalno, a plaćeni su kao i svi ostali.
Irma Berko ima oštećen sluh od rođenja. S aparatom uspije čuti na jedno uho do 70 posto, ali odlično se sporazumijeva sa "čujućim" kolegama. U odjelu za šivanje radi već dvije godine.
"Prijavila sam se putem konkursa i zaista mi je super. Posao nije težak, a plata je super i mogu napredovati. Sve prolazi bez ikakvih problema i osjećam se ravnopravnom", kazala je Berko za Klix.ba
Na radnom mjestu je upoznala muža koji nema invaliditet i godinu dana su u braku. Veoma su sretni.
Enesa Češovića zatekli smo na radnom mjestu. Ovo mu nije prvo radno iskustvo, ali kaže kako je veoma zadovoljan.
"Ovdje sam se pronašao i lijepo mi je. Radim dvije godine", kazao je.
Njihovi šefovi imali su samo riječi hvale, a za Enesa su rekli kako je bolji radnik od mnogih osoba koje nemaju invaliditet jer je izuzetno posvećen i fokusiran na posao.
"Prije dvije godine smo došli do podatka da veliki broj osoba s oštećenim sluhom ne radi, a ima potrebne vještine za drvnu industriju. Povezali smo se sa Savezom gluhih i sada imamo 22 osobe s oštećenim sluhom koje rade u Sinkru. S njima je urađena potpuna inkluzija jer oni nisu odvojeni u posebne prostorije već rade u svim odjelima. Posebno nam je drago što vidimo da su zadovoljni poslom, tempom rada i primanjima, a mi smo svakako zadovoljni njima jer su izuzetno posvećeni poslu koji rade", rekao je Ismir Musić, menadžer marketinga kompanije Sinkro.
Svoje radnike nisu pripremali na nikakav poseban način kada su osobe s oštećenim sluhom trebale početi raditi, samo su im skrenuli pažnju da komuniciraju s njima tako da ih gledaju u lice jer gluha osobe čitaju s usana i da obrate pažnju da im ne budu iza leđa dok nešto rade.
"Mislim da ljudi koji izbjegavaju zapošljavanje osoba s invaliditetom, posebno kada govorimo o osoba s oštećenim sluhom ili vidom, to rade zbog predrasuda i vlastitog neznanja s čim se susreću. Tvrdim da su osobe s oštećenim sluhom najfokusiraniji radnici. Preporučujem poslodavcima da ne reaguju na osnovu predrasuda već da probaju kao i mi i sada nam je drago da smo to uradili. Oni će dobiti fokusiranog radnika. Ne trebaju im tumači da bi imali dobru komunikaciju, a tehnologija je napredovala pa se mogu sporazumjeti i putem poruka. Postoji način ako postoji volja", kazao je Musić.
Oko 60 radnika s invaliditetom radilo je u sarajevskoj firmi "Euro MaxLine" koja je nakon smrti vlasnika zatvorena. Osobe s invaliditetom su radile stolarske radove za domaće i inozemno tržište, a novac za njihove plate osiguravao je i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom putem programa Vlade FBiH. Anil Kljajić, koji ima oštećenje sluha, radio je u toj firmi do zatvaranja koje se dogodilo prošle godine.
"Još ne radim. Aplicirao sam preko fonda za dvije firme, ali mi fali još mjesec dana da sam registrovan na birou kako bih ispunio uvjete. Posao mi je značio sve jer sam tako osiguravao sredstva za život moje porodice", kazao je Anil koji živi sa suprugom i kćerkom.
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, svaki poslodavac je obavezan zaposliti jednu osobu s invaliditetom na 16 zaposlenih, a ove osobe imaju prednost pri zapošljavanju u javnom sektoru ako ispunjavaju uslove. Nažalost, realna situacija je mnogo drugačija u cijeloj BiH, a ove osobe se nadaju da će s godinama biti bolje i da će imati jednaka prava u životu kao i osobe koje su imale više sreće i rođene bez invaliditeta.
