Drvna industrija BiH u prošloj godini je uprkos padu izvoza ostvarila suficit od 1.074.137.707 KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 295 posto.

Nakon što su se u javnosti pojavile informacije o višemilionskom dugovanju JP Šumsko-privrednog društva Zeničko-dobojskog kantona u samo nekoliko mjeseci, kontaktirali smo Upravu iz koje su demantovali navode te istakli da je bilo opterećenja.

Ministar rada Republike Srpske (RS) Danijel Egić izjavio je da je ukupno oko 1.110 radnika u sektorima drvne i prerađivačke industrije u ovom bh. entitetu ostalo bez posla zbog otkazivanja ugovora partnera iz inostranstva.

Industrijska proizvodnja u RS-u, u prvoj polovini godine, smanjena je za 7,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. izvoz je smanjen za 8,6 posto, dok je uvoz povećan za 3,7 posto.

BiH bilježi strmoglav pad izvoza u drvnoj industriji. Ova informacija bi se za laike mogla učiniti neobičnom, ali za one upućene stvar je jasna: prijašnje odluke su nam se vratile poput bumeranga.

Vrijednost izvoza drvne industrije Bosne i Hercegovine za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 926,3 miliona KM što je za 171,7 miliona KM ili 23 posto više od izvoza u istom periodu prošle godine.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pripremilo je Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata radi osiguravanja neophodnih količina za prerađivačku industriju u BiH i očuvanja šuma.

Tuzlanska drvna industrija u prošloj godini ostvarila je značajne rezultate, a obim izvoza namještaja i ostalih proizvoda u Evropsku uniju povećan je za osam posto. Problem stvaraju nedostatak kvalifikovane radne snage, ali i rast cijena električne energije.

U okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji finansiraju Evropska unija i vlada SR Njemačke, protekle sedmice održan je drugi u nizu webinara u organizaciji kompanije Targer Engineering & Consulting, a u saradnji sa GIZ-om, UNDP-om i ILO-om.

Jedan od najzdravijih dijelova prerađivačke industrije kod nas - drvna industrija u vrijeme pandemije dijeli sudbinu bh. ekonomije. Kriza je opasnost za sve, ali i kreira šansu koju su neki iskoristili za daljnji razvoj, tehnološki napredak i rast.