Kriza se vratila kao bumerang, a ne vidi se rješenje za jednu od vodećih bh. izvoznih industrija

Navodi kako je trenutno situacija jako loša te ne ide prerada proizvoda, što bi se tek kasnije trebalo pokazati.

"Naplata je vrlo spora, kupci traže dodatne rokove iz inostranstva tako da ljudi imaju valutu 60 do 90 dana, a neki i više. U proteklom periodu smo imali avansno plaćanje", objasnio je on.

Kako kaže, kriza u vrijeme koronavirusa je bila bumerang za ovo što se dešava sada.

"Desila se inflacija u kojoj se povećala cijena rezane građe abnormalno. Recimo, normalna cijena je 200 eura, pa je odjednom ona bila 400 eura. To nikada nije bilo tako. Istina, povuklo je za sobom rast plata, ali se onda desila prošla godina kada se 'sve vraća nazad'", pojašnjava Hajić.

Sada se javio ozbiljan problem u drvnoj industriji sa naglaskom na šumarstvo. Potražnja nije kao ranije i roba ne ide.

"Recimo, jedan od najvećih naših kupaca su Natron-Hayat. Oni sada reducirano preuzimaju robu - jednu sedmicu voze, drugu ne voze", kaže Hajić.

Njihovi razlozi su globalna kriza, pad cijena, stagniranje svjetskog tržišta...

Prethodnih godina je bio veliki pritisak i kada je riječ o ogrijevu i samom snabdjevanju, dok danas firme imaju hiljade kubika tog drveta koje niko neće u Bosni i Hercegovini, što je također jedan od apsurda, navodi Hajić.

Više nema nikakve potražnje za ogrijevom, ali ništa bolja situacija nije ni sa peletom. Njegova cijena je iznosila 500 eura, a sada iznosi 350 KM. Možete ga svugdje naći, ima ga i na lagerima.

"Danas nemamo nikakvo zvanično ime za ovu krizu, ne vidimo kraj za ovaj tunel. Nema dobrih najava iako ne treba obeshrabrivati, ali sve ide u pravcu još težih vremena", rekao je Hajić za Klix.ba.

Strane kompanije izgubile povjerenje

Sekretar Udruženja šumarstva, prerade drveta i grafičke djelatnosti pri Privrednoj komori FBiH Mirsad Hubanić podcrtava da je naša zemlja lider jugoistočne Evrope u proizvodnji i plasmanu namještaja. Samo u FBiH je prisutno više od 1.000 kompanija iz drvne industrije koja broji oko 15.000 zaposlenih.

Ova industrija je prošle godine imala više od 600 miliona KM izvoza.

Ipak, Hubanić podsjeća na odluku Vijeća ministara BiH od prije dvije godine kada se zabranio izvoz određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta (op.a. u cilju osiguranja neophodnih količina i otklanjanja prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za šume u BiH).

Upravo je to poremetilo međunarodnu razmjenu te su neki ugovori prekinuti.

"U tim poslovnim aranžmanima je mnogo teže obnoviti stare ugovore nego pripremiti nove jer je kupac na međunarodnoj sceni izgubio povjerenje u naše kompanije, ne razumijevajući stav naše vlade da bi trebalo zaštititi energetske izvore", navodi on te napominje da to nije dovelo do nekih efekata, osim u slučaju oblovine.

Ipak, za razliku od Hajića, on vidi svjetlo na kraju tunela. Razlog je jer su bh. kompanije jako adaptivne, vrijedne i ne posustaju. Napominje i kako globalni uslovi utječu i na naše tržište. Stabilizaciju tržišta očekuje, ne samo na evropskoj, već i svjetskoj sceni.

"Očekivati je da trend, koji je sada u stagnaciji, krene u pozitivnom smjeru", dodaje on.

Neki radnici ostali bez posla

Lejla Ćatić iz Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira za Klix.ba kaže kako ova kriza traje još od sredine prošle godine.

"Došlo je do pada proizvodnje i u šumarstvu i drvnoj i papirnoj industriji pa i u plasmanu robe. To se desilo zbog poremećaja na njemačkom tržištu gdje smo najviše orijentisani, ali i ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini", pojasnila je ona.

Recesija i kriza su se, ipak, počele na ovom tržištu osjećati početkom 2024. godine.

"Došlo je i do smanjenja radnika u nekim kompanijama, a jedan dio njih je raspoređen u druge djelatnosti", napominje Ćatić.

Objašnjava da su se, kao posljedice, morale smanjivati plate te su neki ostali i bez posla. Prema podacima iz aprila, došlo je do smanjenja broja radnika u sektorima šumarstva, iskorištavanja šuma, proizvodnje namještaja, ... Ipak, suprotna situacija se desila u sektoru proizvodnje papira i celuloze.

"Što se tiče plata, bilo je nekih korekcija. Ima određenih poremećaja da se, na primjer, kasni, ali nisu velika, nastoje se izmiriti sve te obaveze", zaključila je Ćatić.