Drvni sektor u BiH
0

Industrija namještaja u Bosni i Hercegovini bilježi rast izvoza

M. P.
Čak 80 posto kompanija zabilježilo je rast obima narudžbi u 2021. godini
Čak 80 posto kompanija zabilježilo je rast obima narudžbi u 2021. godini
U okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji finansiraju Evropska unija i vlada SR Njemačke, protekle sedmice održan je drugi u nizu webinara u organizaciji kompanije Targer Engineering & Consulting, a u saradnji sa GIZ-om, UNDP-om i ILO-om.

Webinar i online panel pod nazivom Rješenja za trenutne izazove kompanija bh. drvne industrije imao je za cilj predstaviti trenutno stanje u jednoj od najznačajnijih grana bh. industrije, te ponuditi rješenje za zadržavanje konkurentosti kompanija u vrijeme krize, a kroz analizu ključnih faktora poslovanja kao što su tržište i proizvodi, lanac snadbijevanja, ljudi, organizacijska kultura i upravljanje.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, učešće drvnog sektora u ukupnom izvozu privrede BiH je 13,1 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom 347 posto. U oko 1.400 kompanija zaposleno je blizu 30.000 ljudi. Drvoprerađivačka industrija u BiH jedna je od strateških grana privrede i na osnovu zvaničnih izvještaja zabilježen je rast izvoza, gdje se posebno ističe tržište Njemačke sa 20 posto rasta.

Učešće drvnog sektora u ukupnom izvozu privrede BiH je 13,1 posto
Učešće drvnog sektora u ukupnom izvozu privrede BiH je 13,1 posto

Martin Gaber, direktor njemačke organizacije za investiranje i trgovinu za Zapadni Balkan, German Trade and Invest – GTAI, tokom izlaganja istakao je kako oporavak njemačke ekonomije i sveprisutni trend približavanja kupaca i dobavljača posebno u oblasti gradnje, nudi nove prilike za bh. proizvođače.

Tokom webinara predstavljeno je i istraživanje o trenutnom stanju na tržištu koje je provela kompanija Targer E&C. Kao najveći izazov sa kojim se susreću, kompanije su navele nedostatak i kašnjenje sirovine i nedostatak stručnog kadra. Čak 80 posto kompanija zabilježilo je rast obima narudžbi u 2021. godini u odnosu na 2019. godinu, dok je 70 posto kompanija rast narudžbi bilježilo čak i u 2020. godini. Također, većina firmi odgovorila je da je cijena trasporta povećana, dok je cijena sirovina drastično povećana, te da su problemi sa pravovremenom dobavom sirovima veoma izraženi.

Protekle sedmice održan drugi u nizu webinara
Protekle sedmice održan drugi u nizu webinara

O problemima u lancu snabdjevanja i povećanju angažmana uposlenika govorili su stručnjaci iz ove oblasti koji su istakli važnost investiranja u kvalitetne ljude i pravovremenu komunikaciju.

O tome kako su se izborili sa problemima koje je donijela pandemija koronavirusa, ali i kako trenutno posluju govorili su direktori i vlasnici bh. drvoprerađivačkih kompanija. Tom prilikom posebno su istakli izazov nabavke i cijene sirovine koja varira i tako utječe ne dugoročnu konkurentnost kompanija u ovoj industriji. Jedna od tema bila je i poslovanje na glavnom izvoznom tržištu bh. proizvođača namještaja - Njemačkoj i kako da povećaju cijene, a istovremno zadrže konkurentnost.

Primjer rješenja predstavljenog tokom panela je u prilagođavanju zahtjevima tržišta i diverzifikaciji poslovanja kompanije Malak Janj koja je interno znanje i ekspertizu usmjerila i u druge srodne industrije kao što je metalska. Iz kompanije Frischeis, koja je jedan od vodećih proizvođača repromaterijala prognoziraju dodatno poskupljenje rezane građe, ali i smanjenje cijene iverice zbog značajnih zaliha koje dobavljači trenutno imaju.

Prvog dana webinnara predstavljeni su i pozitivni primjeri kompanija El-company Visoko i Standard Furniture Ilijaš koji su posebno naglasili jasnu i transparentnu komunikaciju sa kupcima i praćenje trendova u oblasti dizajna. Učesnicima se obratio Thomas Stautmeister, doktor nauka, konsultant i ekspert iz oblasti drvne industrije i namještaja koji je istakao ogroman potencijal saradnje sa specijaliziranim njemačkim trgovinama koji bh. proizvođači namještaja još uvijek dovoljno ne koriste, te je potcrtao važnost online trgovine kao trend koji ne smiju zanemariti.

Drugi dan webinara, organiziranog u okviru projekta EU4BusinessRecovery, fokus je bio na povećanju angažiranosti uposlenika, privlačenju kvalitetne radne snage i unapređenju upravljanja i organizaciji proizvodnje.

Projekat EU4BusinessRecovery podržava mikro, mala i srednja preduzeća
Projekat EU4BusinessRecovery podržava mikro, mala i srednja preduzeća

Hadis Bajrić, profesor na Mašinskom fakultet u Sarajevu, učesnicima je dao uvid u pet strategija za povećanje kapaciteta i produktivnosti proizvodnje. Bajrić je dao zanimljiv uvid u činjenicu da je 'profit u detaljima'.

"Većina profita se krije između 90 i 100 posto produktivnosti. Prosječni radnik koji radi ispod 80 posto ostvarene norme je samo teret toj firmi, a takvih primjera je nažalost mnogo. Međutim, tu nije kriv radnik, tj. najmanje je radnik kriv. Najveća krivicu snosi menadžment i struktura upravljanja kompanije", kazao je Bajrić.

Prema njegovom mišljenju, strategije koje mogu povećati kapacitete i produktivnost proizvodnje, a samim tim i profit kompanije, se ogledaju u procesima upravljanja kvalitetom, eliminacijom gubitaka prema Lean metodologiji, plaćanju prema učinku, upravljanjem varijabilnosti, tj. težnji ka stabilnosti procesa.

Tokom panel diskusije istaknuta je važnost ulaganja u edukaciju i razvoj uposlenika, ali i inovacije i unapređenje samog mašinskog parka jer je evidentno da bh. kompanije u ovoj oblasti značajno nazaduju u odnosu na globalne trendove.

O trendovima u oblasti dizajna govorila je Ena Begićević, glavna dizajnerica kompanije Elosso iz Zenice koja je istakla da je najvažnije pratiti trendove u smislu kreiranja proizvoda koji su održivi, koji teže ka zelenim tehnologijama i proizvodima.

"Zaista imamo toliko pametnih materijala koje nijedan proizvođač u BiH ne koristi", istakla je Begićević.

Projekt EU4BusinessRecovery podržava mikro, mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini da nastave sa poslovanjem i očuvanjem radnih mjesta, a posebno će podržati poduzetnice, mlade i druge ranjive skupine u osnivanju vlastitih biznisa i u prevladavanju negativnog učinka pandemije Covid-19 stvaranjem otpornijeg poslovnog okruženja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 13,7 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (13 miliona eura) i Vlada Savezne Republike Njemačke (0,7 milion eura). EU4BusinessRecovery zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, od 2021. godine do 2023. godine.