Prijedorsko ljeto smrti
1.2k

Godišnjica zločina u logoru Keraterm: Mjesto gdje je u jednoj noći strijeljano 200 logoraša

S. Š.
30. godišnjica zločina u logoru Keraterm
30. godišnjica zločina u logoru Keraterm
U Prijedoru se danas navršava 30 godina od najvećeg zločina kada je u samo jednoj noći strijeljano 200 logoraša. Riječ je o zločinu u koncentracionom logoru Keraterm gdje su krvnički ubijani pripadnici bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

U ovom logoru je od kraja maja do početka avgusta 1992. godine bilo zarobljeno više od tri hiljade logoraša. a samo u toku jedne noći strijeljano je njih 200. Ukupno je u logoru Keraterm ubijen 371 logoraš.

Najveći zločini desili su se u noći sa 23. na 24. juli 1992. godine, kada je ubijeno oko 200 logoraša. Haški tribunal je ovaj masakr proglasio jednim od najstravičnijih zločina koji su počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Prema relevantnim podacima, od kraja maja do kraja augusta 1992. godine u Prijedoru su ubijena 102 djeteta i 256 žena, odnosno 3.173 civila, te registrirano oko 31.000 zatočenika u logorima i oko 53.000 žrtava progona i deportacija.

Najveći broj ubijenih, njih 350 je sa područja lijeve obale Sane, odnosno Mataruškog Brda. Posmrtni ostaci ubijenih u logoru Keraterm pronađeni su u masovnim grobnicama Stari Kevljani, Jakarina Kosa i Tomašica, a za brojnim se još traga.

Za zločine u logoru Keraterm osuđeno je devet osoba iz Prijedora.

Pred Haškim tribunalom osuđeni su Duško Sikirica na 15 godina zatvora, Zoran Žigić na 25 godina, Duško Tadić, osuđen između ostalih zločina i za Keraterm, na 20 godina, Predrag Banović na osam godina, Dragan Kolundžija osuđen na tri godine, Damir Došen na pet godina, Milojica Kos, osuđen između ostalih zločina i za Keraterm, na osam godina.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeni su Dušan Fuštar na devet godina i Duško Knežević na 31 godinu zatvora.

Zločini počinjeni u logoru Keraterm bili su i dio optužnica protiv presuđenih ratnih zločinaca Biljane Plavšić, osuđene na 11 godina, Momčila Krajišnika, osuđenog na 20 godina, Radoslava Brđanina, osuđenog na 30 godina, Miće Stanišića, osuđenog na 22 godine i Stojana Župljanina, osuđenog na 22 godine zatvora.