Goražde: Sjećanje na žrtve zločina iz Drugog svjetskog rata opomena generacijama
Brojni zvaničnici, delegacije i građani odali su počast svim žrtvama stradalim u periodu 1941.-1942. godina te se prisjetili događaja u kojima su partizanske jedinice zaustavile pokolj koji su provodili četnici Draže Mihailovića, od kraja novembra 1941. do 26. januara 1942. godine.
Na to je podsjetio Mirsad Rašidović, iz Udruženja antifašista Goražda ističući da nikad nije dovoljno govoriti o onom što se ovdje dogodilo.
Na neke pojave se šuti
"Svaki dan je na ovom mjestu vršeno klanje, ubijanje i bacanje u Drinu nedužnog goraždanskog naroda. Zato ovaj datum treba da pamtimo i obilježavamo na dostojanstven način, da ne dao bog padne u zaborav, ali kako se pojedini političari odnose prema ovom datumu sve je upitno", poručio je Rašidović.
Predsjednik SABNOR-a BiH Sead Đulić ovom prilikom skrenuo je pažnju na činjenicu da danas slobodu na svakom pedlju BiH, ne uživa svaki njen građanin u punom kapacitetu.
"Ako cijenimo ove žrtve iz 41 i 42 onda to moramo glasno govoriti i krenuti u odlučne borbe, svi mi zajedno na svakom mjestu i u obračun sa današnjim novim neo fašistima, koji nam uništavaju i živote i gradove i državu u cjelini. Nama su u organe vlasti ušle vojvode, ušli su razni zločinci, naša djeca idu u škole koje nose imena ratnih zločinaca. Naša djeca i unuci hodaju ulicama koje nose imena ratnih zločinaca iz onog i iz ovog rata, većina nas na to šuti. Od šutnje nema ništa. Moramo se ohrabriti i svi progovoriti o svemu", poručio je Đulić.
Zukan Helez, ministar odbrane BIH koji se pridružio danu sjećanja u Goraždu naglasio je da građani Istočne Bosne, nažalost, najbolje znaju da je fašizam vječita opasnost kojoj uvijek mora biti suprotstavljen antifašizam.
"Njegujući antifašizam i njegove vrijednosti mi čuvamo BIH, njene Avnojske granice, cjelovitost i multietnički karakter. Gledajući kroz historiju ovo područje je uvijek prolazilo kroz najteže trenutke u svim agresijama, ali je uvijek vođeno snagom, otpornošću stanovništva uspijevalo da se odbrani i opstane na svojim ognjištima. Svjedoci smo drskog pokušaja historijskog revizionizma i pokušaja falsifikovanja naše historije i izjednačavanja fašista i antifašista od onih koji nikad nisu prihvatili ideje ravnopravnosti i zajedničkog života", poručio je Helez.
Istaknut je značaj ovog događaja u kontekstu opomene generacijama koje dolaze kako se slično zlo nikada i nigdje ne bi ponovilo. Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović uputio je važne poruke.
Važne poruke
"Nalazimo se danas na rijeci Drini, velikoj, možda i najvećoj masovnoj grobnici za Bošnjake. Upravo sa ovog mjesta želim da uputim tri poruke. Nikada ne smijemo zaboraviti nedužno stradanje, patnje i bol koje su ljudi sa ovih prostora, prije svega Goraždani, ali i ostali sa prostora Gornje drinske regije, pretrpili kako u Drugom svjetskom ratu tako i u periodu odbrambeno-oslobodilačkog rata, samo zato što imaju imena koja su različita od imena zločinaca, zato što se mole Bogu u skladu sa pravilima svoje vjere i što vole i brane svoj grad. Goražde i Goraždani su pokazali i dokazali da su susretljivi, dobronamjerni i poduzetni i prijateljski nastrojeni prema svim dobronamjernim ljudima i narodima širom svijeta, bez obzira na patnju, stradanje i bol koju su pretrpjeli kroz historiju", istakao je Imamović.
Dodao je da su u Goraždu svjesni da obrazovanje, saradnja, poduzetništvo, prijateljstvo, ljubav i uvažavanje različitosti nema valjanu alternative.
Delegacije su posjetile i izložbu u Zavičajnom muzeju u Goraždu.
Podsjetimo da su, prema zvaničnim, podacima, u periodu Drugog svjetskog rata, po ulasku u Goražde koje je talijanska vojska napustila 1. decembra 1941. četnici Draže Mihailovića odmah počeli s ubijanjem Bošnjaka i Hrvata u Goraždu i okolnim gradovima. Žrtve su svirepo ubijane, najčešće su bile zaklane, a zatim bacane s mosta u rijeku Drinu. Za ove zločine osuđen je Draža Mihajlović, koji je potom strijeljan.
Procjene su da je od kraja novembra 1941. do kraja januara 1942. godine na mostovima i drugim mjestima u Goraždu, Foči i Višegradu, na najsurovije načine ubijeno oko 8.000 civila, a veliki broj ubijenih na goraždanskom mostu nikada nije pronađen.
Podsjetimo da su u u ovom periodu, decembra 1941. godine četnici Draže Mihailovića u Goraždu ubili pet časnih sestara Družbe Kćeri Božje ljubavi koje su djelovale u samostanu Marijin dom na Palama. U decembru 1941. četnici su samostan zapalili, a sestre poveli prema Goraždu pješice. U goraždanskoj kasarni, današnjoj Osnovnoj školi "Husein efendija Đozo", gdje su ih smjestili, sestre su pokušale spasiti dostojanstvo žene i redovničku čast skačući kroz prozor. Sve su bile teško povrijeđene. Nakon toga su zaklane, a tijela su im bačena u Drinu.
Papa Benedikt XVI. je 2011. godine pokrenuo postupak beatifikacije pet časnih sestara, poznatijih kao Drinske mučenice čime je otvorio put za njihovu beatifikaciju koja je obavljena u Rimu iste godine pred više od dva miliona hodočasnika a nekoliko mjeseci kasnije i u Sarajevu.
