Gordijev čvor bh. politike ne može se raspetljati bez Amerike: Zašto se zaboravljaju izmjene Ustava
U tom vrtlogu političkih prepucavanja kao da se zaboravilo na ulogu i poziciju Sjedinjenih Američkih Država, od koje se očekuje odlučujuća medijatorska uloga u procesu prevazilaženja krize. A najbolji indikator toga je pismo koje je u aprilu ove godine Predsjedništvu BiH uputio američki državni sekretar Antony Blinken.
U pismu Blinken jasno potcrtava šta je neophodno raditi u procesu reformi. Amerikanci očekuju ograničene, ali značajne ustavne reforme, izbornu reformu te vladavinu prava uz ekonomske reforme. Blinken je naglasio da su to ostvarivi ciljevi koji zahtijevaju političku volju i kompromis.
S obzirom na to da već mjesecima u BiH dominira rasprava u vezi s izmjenama Izbornog zakona ne treba zanemariti da je jednako neophodno izvršiti određene izmjene i Ustava BiH. A Ustav BiH može mijenjati samo Parlament BiH, a nikako visoki predstavnik.
Kako Klix.ba saznaje iz diplomatskih krugova u Washingtonu, niti američki ambasador Eric Nelson, niti aktuelni zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Matthew Palmer, kao ni njegov budući zamjenik Gabriel Escobar nemaju ovlasti da idu samo u izmjene Izbornog zakona bez djelimičnih izmjena Ustava BiH.
Izborni zakon je neophodno mijenjati, ali evidentno ne bez izmjena Ustava. Vremena i za jedno i za drugo je sve manje, naročito ako je poznato da državni parlament gotovo nikako i ne zasjeda, a upravo taj zakonodavni organ treba izglasati neophodne izmjene Ustava kako bi se ukinuo svaki oblik diskriminacije.
Američku trenutnu rezervisanost donekle diktira i prezauzetost Afganistanom i povlačenjem vojske, a potom i pitanjem izbjeglica. Ipak, u narednim mjesecima se može očekivati aktivniji angažman, a treba podsjetiti da u BiH u narednih pola godine treba stići novi američki ambasador Michael Murphy.
Krajem septembra u BiH ponovo dolazi Matthew Palmer, ali i zvaničnica Evropske unije Angelina Eichhorst. Na stolu će biti ključne teme Izborni zakon i reforme Ustava.
