Prema nalazima ovog istraživanja samo u 2014. strankama je raspodijeljeno oko 24 miliona KM sa različitih nivoa vlasti.
"Ova sredstva se dodjeljuju iz budžeta za funkcioniranje stranaka i za poslaničke i odborničke klubove. I ranijih godina su se iznosi kretali oko 20 miliona godišnje, prema CIK-ovoj evidenciji, koja opet ne obuhvaća izdvajanja za klubove, pa je taj iznos onda ipak veći, i izađe na kraju u prosjeku oko 23 do 24 miliona maraka godišnje", kazala je na konferenciji za medije portparol TI BiH Ivana Korajlić.
Kako bi se što slikovitije prikazala ova sredstva kaže Korajlić, i kako bi građani konačno shvatili da se ovdje radi o njihovom novcu koji se izdvaja za stranke, podaci su predstavljeni kroz prosječnu penziju u BiH.
"Takav podatak govori da 24 miliona zapravo predstavljaju 71.428 prosječnih penzija, tj. 6.000 penzionera je za isti novac moglo dobivati penziju godinu dana", naglasila je Korajlić.
Ona kaže kako nije sporno da je zakonom predviđeno financiranje stranaka iz budžeta, već činjenica da nema kontrole nad utroškom ovih sredstava i nema pritiska javnosti da se troškovi stranaka učine transparentnijim.
"Zbog toga i želimo na ovaj način približiti te podatke građanima, poredivši sa nečim sa čim se mogu poistovijetiti", ističe Korajlić.
Na drugu stranu, kaže Korajlić, građani u BiH nekako i nemaju osjećaj da zapravo oni većinski finansiraju partije u BiH, pa se postavlja pitanje zašto je to tako?
Korajlić kaže kako je to s jedne strane zbog generalne netransparentnosti institucija i odnosa predstavnika vlasti prema javnim sredstvima kao prema vlastitim, pa i sami građani onda nemaju osjećaj da je to njihov novac a sa druge strane, građani se još nisu navikli da traže informacije i pozivaju političare na odgovornost.
"Građani su ti koji financiraju izbore, financiraju kampanje, financiraju rad političkih stranaka, jer je neka osnovna pretpostavka demokratije da isti ti onda politički subjekti su tu da rade u interesu građana. Kod nas se to sve poremetilo, partije smatraju institucije, javna preduzeća ii javna sredstva kao svoj izborni plijen i nagradu za osvojene izbore, pa onda sa tim istim javnim sredstvima raspolažu kako žele. A građani to nijemo posmatraju", kaže Korajlić.
Ona kaže da što se tiče mijenjanja sadašnjeg stanja ono se može dogoditi samo s jedne strane opismenjavanjem građana kojima će se objasniti da su milioni kojima se političari razbaciju kako u trošenju, tako i u predizbornim obećanjima, zapravo sredstva svih nas i da mi trebamo da imamo glasa u tome kako će se trošiti naš novac.
Ona za zaključuje kako institucijama, tj. elitama, naravno odgovara ovakav stav građana te ih dodatno nastoje držati poslušnima i u neznanju.
Ovakvim podacima koji se objavljuju želi se promijeniti takav stav te navesti građane da prate šta se radi sa njihovim novcima i da traže da im se polažu računi.
Politički analitičar Almir Terzić kazao je da analiza TI BiH bazirana na osnovu podataka stranaka pokazuje da je od početka preizborne kampanje 12. septembra do 1. oktobra deset političkih subjekata održalo ukupno 207 predizbornih skupova.
"Na velikom broju predizbornih skupova nastupali su estradni umjetnici, pjevači, kao i kulturno umjetnička društva", kazao je Terzić.
Naveo je podatak da su na predizbornim skupovima prisustvovali i zvaničnici iz drugih država, na primjer, kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović na skupovima HDZ-a, dok su zastave drugih država bile odlike skupova prvenstveno u RS-u i to SDS-a u Laktašima.
