Prijedlog sadrži niz poboljšanja u normativno-tehničkom smislu, ali djelimično zadire i u složenija, ali ne i politička pitanja. Napomenula je da je ovaj dokument još u radnoj verziji, te da će uskoro biti finaliziran, nakon što dobiju komentare i sugestije na taj tekst. Kaže da im je naročito značajan komentar OSCE/ODIHR-a, s obzirom da su se u svom radu isključivo rukovodili njihovim preporukama.
"Cilj nam je bio da se eliminira pritisak na birače, da se osigura nepristrasna izborna administracija, transparentnost finansiranja, da imamo proporcionalne sankcije za kršenja sa efektom odvraćanja", pojasnila je Hadžiabdić.
Kada je riječ o nepristrasnoj izbornoj administraciji, kaže da su se bavili više biračkim odborima i njihovim imenovanjem.
"Smatramo da taj proces treba depolitizirati. Dali smo dva prijedloga, a da li će u konačnici biti dva ili jedan, to ćemo uskoro znati. Smatramo da se članovi biračkih odbora trebaju imenovati mnogo ranije, u neizbornoj godini, s njima jako puno raditi, educirati ih, tako da dobijemo jedan profesionalan sastav i što manje politike u biračkim odborima", navela je Hadžiabdić, te dodala da je jedini način da se bar predsjednici i zamjenici ne biraju iz redova političkih stranaka.
Kaže da je prijedlog CIK-a BiH "prilično radikalan“.
"Mi uopće ne želimo predstavnike političkih stranaka u biračkim odborima, ali vidjet ćemo šta će u konačnici zakonodavac reći o tim našim rješenjima. Nadamo se da će im ovaj dokument, koji ćemo proslijediti Parlamentarnoj skupštini BiH, omogućiti dobre ideje, da na temelju onoga što smo mi ponudili, grade još bolja rješenja na Interresornoj radnoj grupi", kazala je Hadžiabdić.
Pojasnila je da su dali dva prijedloga. Jedan je da se birački odbori imenuju na osnovu javnog konkursa u neizbornoj godini, da se onda sa te liste, certificirani, sa kojima se rade dugoročniji treninzi, imenuju članovi biračkih odbora - predsjednici, zamjenici i članovi.
Navela je da drugi prijedlog ide na varijantu da se samo predsjednici i zamjenici predsjednika imenuju na osnovu javnog konkursa i oglasa i da se sa njima malo duže radi, da se bolje obuče, a da ostali članovi budu ispred političkih subjekata.
Hadžiabdić kaže da je to na tragu prijedloga OSCE/ODIHR-a, koji je u svojim preporukama rekao da se može razmisliti da to budu samo predstavnici parlamentarnih stranaka.
"Mi smo, slijedeći to, dali takve preporuke, mada moram reći da je bilo različitih razmišljanja o svakom prijedlogu, ali smo dali ono što je postiglo većinu", kaže Hadžiabdić.
Što se tiče biračkih spiskova, navodi da su željeli da se oni bar dva puta objavljuju u neizbornoj godini, što do sada nije bila praksa, kako bi birači mogli da vide da li su zaista u biračkom spisku, te da li su članovi njihovih porodica koji su umrli još uvijek na spisku.
"Da onda dostave te podatke prema nama, a mi prema matičnim uredima, preko općinskih izbornih komisija, ili oni lično. Jednostavno da vidimo šta je problem, jer CIK BiH nema pravo da briše ljude sa biračkog spiska. Željeli bismo da imamo elektronske prijave za birače van BiH, ali nam je jako bitan novi dokaz u postupku aktivne registracije birača van BiH, da bismo smanjili zloupotrebe, a to je dokaz o tačnoj adresi u inostranstvu ili dokaz nadležnog organa o boravištu naših birača van BiH", pojasnila je Hadžiabdić.
Kada je u pitanju finansiranje izbora, kaže da je zakon vrlo precizan, te da su jedan od osnovnih međunarodnih standarda, redovni izbori. Po našem Izbornom zakonu, izbori se moraju održavati svake četiri godine. Ističe da niko nema pravo, niti iko ikome može produžiti mandat, posebno ako se radi o izabranim dužnosnicima na direktnim izborima, ili skraćivati.
"Imamo neke odredbe za izvršnu vlast oko tehničkog mandata koje se, na žalost, obilato koriste u našoj zemlji, pa se vlast ne formira i po nekoliko godina. To nisu prirodna stanja", podsjeća ona.
Hadžiabdić smatra da, kada bi se ispunjavale zakonske odredbe, nikakvi problemi ne bi postojali u vezi s finansiranjem izbora.
Međutim, dodaje ona, znamo da je praksa kasnog usvajanja budžeta i da je ona prošle godine imala efekte na organizaciju izbora, jer je sve dovodila u pitanje. Napominje da su prošle godine proveli gotovo nemoguće izbore, u vrlo teškom, izazovnom periodu.
"Ovog puta smo željeli da, ako neko ne poštuje zakonsku odredbu da se nakon raspisivanja izbora sredstva osiguraju u roku od 15 dana, kako je Zakonom propisano, da sredstva treba osigurati Vijeće ministara BiH svojom posebnom odlukom. Ono što je nama značajno je da, u svjetlu unapređenja izbornog procesa koji mnogi očekuju, ono što planiramo za određena unapređenja i za realnu provedbu izbora ne bude upitno i ne bude na određenim nivoima vlasti koji diskutuju o izborima mijenjano, devalvirano", kazala je Hadžiabdić.
Napomenula je da su 10 miliona KM u aneksu budžeta planirali i već sada znaju da je Vijeće ministara BiH taj njihov prijedlog "devalviralo u tom smislu da Predsjedništvu BiH nije ni dostavljen taj aneks budžeta, o tome se neće ni raspravljati".
Dodaje da su velika očekivanja javnosti da bude određenih unapređenja u tehničkom smislu, a sve to zahtijeva novac.
Hadžiabdić je govorila i o prijedlozima CIK-a BiH koji se odnose na uvođenje novih tehnologija u izborni proces.
Kaže da su, očekujući neke odluke parlamenta u kom pravcu ići, održali sastanak s predstavnicima IDDEEA-e (Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH) i razmišljali da je jedino realno u ovoj situaciji, uz doznačavanje određenih budžetskih sredstava, realizirati za izbore 2022. godine možda identifikaciju birača, fotografije birača na Centralnom biračkom spisku, elektronski birački spisak dostupan na svim biračkim mjestima i čitač otisaka prsta koji bi onemogućio glasanje za drugog.
"Imamo dosta prigovora, a neadekvatne načine da se tome uvijek stane ukraj, posebno ako u takvim kršenjima učestvuju birački odbor i posmatrači zajedno. To će zahtijevati određenu mrežnu opremu i tehničku opremu na biračkim mjestima, ali bi ovakva mašinerija, koja bi se mogla sastojati u vidu običnih laptopa, mogla omogućiti i direktno unošenje rezultata odmah u obrasce na biračkom mjestu i njihov transfer prema općinskim izbornim komisijama", navela je Hadžiabdić.
Po njenim riječima, to je posao koji zahtijeva više od pola godine da bi se pripremio. Uvođenje novih tehnologija, ne samo da zahtijeva relevantan zakonski okvir nego i sredstva, pravovremenu nabavku, usklađivanje sa svim standardima sigurnosti, ugradnju, testiranje, edukaciju osoblja i birača.
Ističe da je potrebno raditi odmah, te dodaje da su sa IDDEEA-om formirali radnu grupu koja bi trebala za ova unapređenje u smislu identifikacije napraviti jasan plan i budžetski okvir.
"Aneksom smo već planirali orijentaciono sredstva. Ono što je izazov je zapravo mrežni sistem za trasfer tih rezultata, kako su nam IT stručnjaci iz IDDEEA-e objasnili, ali bi se mogao koristiti i rentirati mrežni sistem tri tele-operatera u BiH. To su naša razmišljanja kako u što kraćem roku ipak ostvariti neka unapređenja", navela je Hadžiabdić.
Ona je napomenula da CIK BiH nema pravo da podnosi prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, te da jedino mogu podnositi inicijative, što i rade, tako da će inicijativu poslati u Parlamentarnu skupštinu BiH.
Kaže da se radi o sveobuhvatnom dokumentu „koji je jako koristan, sadržajan“, te da je dostupan javnosti na web stranici CIK-a BiH.
"Smatramo da smo uradili dobar posao u nuđenju nekih boljih rješenja. Ako ih zakonovadac bude smatrao značajnim bit ćemo sretni da smo dali doprinos. Bez obzira što nismo članovi radne grupe, niko ne može spriječiti Centralnu izbornu komisiju BiH da radi svoj posao", zaključila je Hadžiabdić.
Na kraju je komentirala činjenicu da članovi CIK-a BiH nisu uključeni u rad Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, kazavši da bi za nju bilo potpuno prirodno da članovi CIK-a budu članovi Interresorne radne grupe, kao što je to bilo do sada.
"Međutim, poštujem sve zaključke parlamenta, pa i ovaj, ali isto tako želim istaknuti da ovlaštenja Centralne izborne komisije BiH proizilaze iz ovlaštenja Parlamentarne skupštine BiH. Mi smo dužni biti na raspolaganju. Od nas nije tražena pomoć. Mi smo je ponudili, u skladu s našim zakonskim ovlaštenjima stojimo na raspolaganju", zaključila je Hadžiabdić.
