INTERVJU / Hadžibajrić: Mene ne mogu kupovati lažnim zaslugama i pričama kako su oslobodioci Sarajeva
Ibrahim Hadžibajrić proglašen je najboljim Evropskim načelnikom u Federaciji BiH u 2012. godini, a najboljim načelnikom u BiH 2010. godine. Internacionalna liga humanista 2011. godine ga je nominovala za dobijanje Zlatne plakete sa značkom za sveukupni doprinos lokalne samouprave, a Francusko Udruženje "Republique de Montmartre" dodijelilo mu je priznanje počasnog građanina ovog Udruženja. Dobitnik je i priznanja "Zlatna turistička ruža 2010." i Povelje F.E.S.T. 2009.
Hadžibajriću je ovo drugi mandat kako se nalazi na čelu sarajevske općine Stari Grad, a u toku prvog mandata uspio je realizovati više od 300 projekata.
Nedavno su uklonjene ljetne bašte iz centra grada što je uglavnom odluka koji su podržali građani Sarajeva. Na drugu stranu bilo je i kritika vlasnika ugostiteljskih objekata. Da zaključimo, zbog čega su bašte uklonjene?
To je pitanje koje je aktualno nažalost skoro 20 godina. Kada pričamo o ljetnim baštama koje se nalaze u najstrožijem dijelu grada, epicentru Sarajeva kako volim da kažem, teško je ljudima objasniti da to nisu njihova stečena prava, odnosno da to nije njihova privatna imovina i da se ne mogu ponašati onako kako su se ponašali. Prelomio sam jer sam vidio da je s nekim ljudima nemoguće se dogovoriti. Svi su oni dobili rješenje na određenu kvadraturu koju su mogli koristiti. Problem je nastao u tome što bi generalno u državi svi htjeli nešto na mišiće, a što je posljedica anarhije i bezvlašća.
Nije u pitanju plaćanje kvadrature jer oni bi dodatnu kvadraturu i platili, ali to tako ne ide. Ako smo dozvolili da se koristi 30 ili 32 kvadrata ljetne bašte, a oni su postavili 130 kvadrata onda je to zloupotreba. Meni ta razlika u novcu ne treba jer ja samo tražim poštivanje propisa. Došli smo u priliku da pješaci u ulicama Štrosmajerova i Muvekita ne mogu hodati. Tu sam presjekao i niko nije stao iza mene, a urađeno je što je urađeno, bašte su sklonjene.
Svi vlasnici ugostiteljskih objekata su prije toga obaviješteni pismenim putem o tome da će ljetne bašte biti uklonjene. Čak sam im i usmeno poručivao da prestanu raditi to što su radili. Jednostavno nije uredu iza 23 sata iznijeti zvučnik od 1.500 vati u Štrosmajerovoj ulici i još dovesti pjevaljku. Na to sam se zgražavao.
Jednostavno je, svi koji su se pridržavali propisa moći će produžiti ugovor i iduće godinu, a oni koji nisu neće nikako. Mene ne mogu kupovati lažnim zaslugama i pričama kako su oslobodioci Sarajeva jer ja sam ovdje bio u ratu i znam i danas ko iza koga stoji.
Imao sam sastanak sa vlasnicima ugostiteljskih objekata u sali općine i bilo je i onih koji su počeli da mi prijete. Otvoreno sam ih pitao: 'Je li vi to meni prijetite? Onog momenta kada ja budem vidio da mi je došla prijetnja ili mojoj ženi i djeci, ja ću izaći za govornicu, dati ostavku kako se ne bih krio iza načelničkog imuniteta i ja ću se s vama obračunati'.
Čovjek mora biti dobro čvrst da se nosi sa svim problemima, ali isto tako i sa poltronstvom. Iskren da budem, stava sam da čovjek mora biti i u vjeri. Držim se jedne dove koja kaže "daj mi bože da sam mali u svojim očima, a veliki u drugim".
Dodao bih da smo i prije nego su ljetne bašte uklonjene dali zadatak službama da rade na raspisivanju konkursa koji će biti vrlo brzo raspisan i gdje ćemo tražiti da se dostave ideje za rješenje kako bi trebala da izgleda Štrosmajerova ulica. Svi će tada imati priliku da konkurišu i dostave svoje ideje.
Jedan ste od prvih načelnika koji je najavio reforme u smislu odvajanje radnika od neradnika. Da li ste uspjela u tome?
Jesam, ali mi to nismo gurali u javnost. Intenzivno smo radili tri ili četiri mjeseca na novom pravilniku. Sa 12 službi smo smanjili na 9 i službe koje su slične spojene su u jednu. Ono što sam uradio jeste da sam uveo da nema više šefovanja ni pomoćnika, a ni šefova odsjeka. U opise radnog mjesta stavio sam šta tačno treba da se radi i naveo sam im da i oni moraju da rade predmete.
Smanjen je broj službi, smanjen je broj sektora, također ponudio sam i privremenu penziju do kraja ove godine kako ljude ne bih ostavio bez posla, pa je 16 ljudi otišlo u penziju što nije malo. U toku ove godine nijedan novi zaposlenik nije primljen, tačno je da je zasnovan radni odnos sa tri ili četiri osobe, ali na osnovu konkursa iz kraja 2014. godine.
Prilično sam rigorozan, ali poštujem zakon pa tako i jubilarne nagrade i žalosti i radosti i smrt, sve što je zakonom propisano, ali ćemo se i ocjenjivati u skladu sa zakonom. Dvije ocjene "nezadovoljava" su otkaz, tako da će biti i tih slučajeva.
Počela je sanacija Baščaršijskog trga. Kako teku i kada možemo očekivati završetak radova?
Turska uprava za međunarodni razvoj i saradnju (TIKA) je ta koja koordiniše u projektu, a izvođač radova je firma Neimari. Naravno mi uz naše nadzorne organe pratimo razvoj situacije. Zvaničan rok je kraj novembra, odnosno 1. decembar, ali sam na predzadnjem sastanku sa predstavnicima TIKA-e i Neimara tražio sam da se rok skrati za šest dana, odnosno da to bude 25. novembar kako bi se za Dan državnosti BiH mogao i ozvaničiti završetak radova.
Imamo u planu da naše prijatelje iz pobratinske općine Osman Gazije iz Burse pozovemo na otvaranje s obzirom da su učestvovali sa 70 posto sredstava. Naša sredstva iznose oko 550 hiljada.
Baščaršijski trg je bio u lošem stanju. Tu ne mislim samo na ploče već na kompletnu infrastrukturu koja se mijenja tako da ćemo završetkom radova imati zaokružen katastar podzemnih instalacija.
Da li ste imali finansijsku podršku viših organa vlasti u rekonstrukciji Baščaršijskog trga?
Iskren da budem, nisam. Izostala je podrška i kantonalnog i federalnog nivoa vlasti dok državni nivo nažalost ne funkcioniše godinama. Slično je i sa drugim projektima i to je nešto što ja godinama govorim, ali ljudi se očito boje istine kada se priča o tim stvarima.
Načelnik ste jedne od turistički najatraktivnijih općina u BiH. U kojoj mjeri država prepoznaje važnost općine Stari Grad?
U zadnje dvije godine imali smo projekte na područje općine Stari Grad u vrijednosti oko 15 miliona maraka. To su projekti koji su završeni i koji se vide. Ne treba zaboraviti da je u maju 2013. godine iz temelja napravljena Mevlevijska tekija koja se nalazi na Kovačima i da je sredstva za izgradnju tekije osigurala Općina Seldžuk.
Urađena je kompletna rekonstrukcija i sanacija Doma za djecu sa posebnim potrebama u Mjedenici koja je koštala 750 hiljada dolara, a sredstva su obezbijeđena od strane američkih oružanih snaga. Oni su proveli proceduru s obzirom na naše komplikovane zakone o javnim nabavkama. Iskren da budem nisam želio ni da ostavim prostora da nam se nešto prišiva. Rekao sam ako već vi dajete sredstva, onda vi i sprovedite proceduru. Mi ćemo dati s tehničke strane maksimalnu podršku.
Urađeni su i At Mejdan i Careva džamija. U svim ovim projektima država nije učestvovala.
Pokrenuli smo i završili projekte u vrijednosti od 40 miliona maraka u dva mandata, a od vlasti nismo dobili više od 4 ili 5 miliona KM. Ne bih volio da me ljudi shvate pogrešno, ali općina Stari Grad je interesantnija za turiste. Niko nije željan zgrada i nebodera, ljudi dolaze da vide konglomerat različitih kultura, života i običaja što mogu vidjeti u Starom Gradu.
Na koji način je moguće unaprijediti turizam?
Jako se puno priča o BiH kada je u pitanju turizam. Najvažnija je infrastruktura. Zašto? Bez takvih preduslova nema ni razvoja turizma. Mi moramo zadržati turiste da ostanu pet ili šest dana u BiH, a ne jednu noć. To je moguće organizovati prostim obilascima ne samo Starog Grada nego i ostalih dijelova BiH. Mi na ovom nivou vlasti ne možemo utjecti na ljude koji su vlasnici hotela i hostela jer to je privatni sektor, a sve je do ljudi koji se bave privatnim biznisom i do pomoći turističkih zajednica koje se nalaze na nivou kantona odnosno na nivou Federacije BiH. Drugim riječima, sve je do ljudi. Sve je do osoba koje se nalaze na funkcijama vezanim za turizam. Ja bih podsjetio da instituciju ne čini ime, nego ljudi koji su zaposleni i koji bi trebali znati kako da rade svoj posao.
Vlasti su u okviru reformske agende najavile i reformu javne uprave. Imamo li kapaciteta da reformišemo javnu upravu?
Bojim se da od toga neće biti ništa. Da bi čovjek radio takve stvari on mora prije svega imati petlju, ali i podršku određenih struktura. Ovdje govorim o višim strukturama, jer funkcija načelnika je drugačija. Načelnik može sam donijeti organizaciju ili pravilnik službi. Kada su veći nivou vlasti u pitanju tu se stvari moraju uklopiti, pa nisam veliki optimista. Svi ti ljudi koji rade po državnim institucijama su zaposlenici nekoga, a treba gledati da li ti ljudi znaju raditi svoj posao, koliko su vrijedni i kakav im je kućni odgoj.
Masa zakona u BiH je preuzeta tako da mi stvarno imamo kvalitetnih zakona i problem je u njihovom sprovođenju, tačnije u onom "nemoj da se zamjeriš". Pa onda nemoj da obavljaš tu funkciju. Jer ako ću ja na sve četiri strane govoriti "merhaba" samo da se ne bih nekome zamjerio onda ja ne treba da se bavim ovim poslom.
Šta općina ima u planu da radi u skorijoj budućnosti?
Planirali smo famoznu garažu preko puta Vijećnica sa trgom, da se sredi vanjski izgled općine Stari Grad, nadziđivanje Doma Stari Grad i kompletna zamjena vanjskih otvora i sale škole Edhema Mulabdića na Bistriku koja je multifunkcionalna. Nisam pobornik megalomanskih sali s obzirom da mi imamo Zetru i Skenderiju, a mislim i da treba dati mogućnost i osnovnim školama.
Mi smo proces kreditnog zaduživanja kod Saudijskog fond za razvoj pokrenuli u januaru 2014. godine i prošli smo kompletnu proceduru i na Vijeću ministara BiH i na federalnoj vladi nakon čega su gotovi projekti proslijeđeni na fond. Nažalost oni još nisu odlučili.
Jako mnogo ulica se radi, a planirali smo početak izgradnje velikog stadiona na Faletićima za nogomet i da se počne sa izgradnjom još jedne sale za Osnovnu školu Mula Mustafa Bašeskija kako bi se poboljšali uslovi te djece.
Trenutno imamo spremno najmanje deset izvedbenih projekata koji se mogu početi raditi čim dobijemo novce. Priča oko Saudijskog fonda je otvorena i mi čekamo da nam se jave. Inače nemamo nikakvih kreditnih zaduženja i sve se redovno isplaćuje.
Izabrani ste na Općim izborima 2014. godine za zastupnika u Parlamentu FBiH. Od mandata ste odustali zbog projekata u općini Stari Grad. Šta imate u planu u budućnosti s obzirom da nam se bliže i lokalni izbori?
Nisam po prirodi čovjek koji voli da sjedi i koji će jednom ili dva puta otići i prisustvovati sjednicama parlamenta. Znao sam da će situacija biti ovakva kakva jeste pa evo ni godinu dana kako su bili izbori u Federaciji BiH nije formirana vlast. Žalosno je da su imali samo četiri sjednice parlamenta u godini dana, a da uz to imaju iznadprosječna i redovna primanja. Bilo bi me stid da jednom ili dva puta mjesečno odem na te sjednice, uzimam toliki novac i još da ništa ne mogu promjeniti. Ovdje bar mogu stvari promjeniti i to se vidi.
Što se tiče budućih planova. Ne možete uvijek ništa daleko planirati jer nikada se ne zna šta nosi sutra. Da li ću biti kandidat svoje političke stranke za načelnika općine na lokalnim izborima ili ne, da li ću ja htjeti prihvatiti kandidaturu, o svemu tome je rano govoriti.
