Hadžibajrić: Svoja obećanja sam ispunio, protivnici će sve strijele uperiti u mene
Za načelnika je prvi put izabran 2008. godine i do danas je na čelu ove lokalne zajednice. Na predstojećim lokalnim izborima Hadžibajrić, koji je i predsjednik Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NBL), ima podršku još tri stranke - Naroda i pravde (NiP), Naše stranke (NS) i Socijaldemokratske partije (SDP).
U intervjuu za Klix.ba je govorio o realizovanim projektima, problemima, svom načinu upravljanja Starim Gradom, političkim protivnicima i političkim partnerima, izbornim očekivanjima i planovima za budućnost.
Već tri mandata ste načelnik Općine Stari Grad. Na ovu poziciju ste izabrani kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA). Onda ste postali član Saveza za bolju budućnost (SBB), da biste osnovali svoju stranku - NBL. Uprkos tome, politički ste opstali i demantovali one koji misle da je stranka, posebno ako je snažna, garancija ličnog političkog uspjeha. Kako ste uspjeli u tome?
Prije svega moram reći da sam možda jedini koji je to uradio već davne 2012. godine (op. a. napustio SDA). Što se tiče SBB-a to je bio dogovor između mene i tadašnjeg i sadašnjeg predsjednika (op. a. Fahrudina Radončića). Ja sam rekao da mogu ići samostalno ili u ime SBB-a. Kazao sam mu da on odluči. On je rekao da bi više volio da idem u ime SBB-a.
Treći put sam bio nezavisni kandidat i to je bilo 2016. godine. To je bila Prva nezavisna lista i to je bila preteča NBL-a. Tada je sedam nezavisnih kandidata izabrano za načelnike. Mi smo napravili NBL sa pet tih načelnika. Ostali smo na okupu do danas.
Treba imati hrabrosti i dalekovidnosti - da čovjek malo dalje vidi kako će se stvari odvijati u samoj Bosni i Hercegovini, što sam ja upravo i govorio prije osam i po godina. Mnogi su to zaboravili. Da li je dobronamjeran ili nedobronamjeran zaborav - o tom potom. To neka procijene vaši čitaoci i svi oni koji znaju moj put.
Kako sam se odmicao od "centara moći", tako je meni broj glasova rastao. Sa nekih 6.100, koliko sam imao u prvom mandatu, u drugom sam imao 8.400, dok sam u trećem imao skoro 11.000. To vam sve govori.
Šta je ono što ste uradili, a čim se posebno ponosite?
Izdvojio bih četiri kapitalna projekta koja su rađena od kreditnih sredstava Saudijskog fonda, a koja smo završili prošle godine. Dokazali da se jedna podzemna garaža s prelijepim trgom može završiti za sedam-osam mjeseci, a čekali smo je 25 godina u Kantonu Sarajevo. Imamo i obnovljeni Dom zdravlja Stari Grad koji je jedan od najljepših u kantonu. Rekonstruisali smo zgradu Općine Stari Grad. Izgradili smo sportsku salu za školu "Edhem Mulabdić".
Insistirao sam da to radimo u 2019. godini. I tako je bilo. Ako se sjećate, 1. marta ove godine je bilo otvorenje. Htjeli smo da to bude za Dan nezavisnosti i to za sva četiri projekta. Nisam htio ništa da se radi u ovoj godini, jer je to izborna godina i zlonamjerni bi rekli da se radi zbog izbora. U ovoj godini radimo stvari koje smo planirali četverogodišnjim planom.
Vjerovatno postoje projekti koje ste obećali, ali ih niste uspjeli provesti. Koji su to projekti? Da li je to možda biciklistička staza za koju neki smatraju da je najmanje ima u Starom Gradu?
Moram vam reći da apsolutno ne postoje projekti koje sam obećao, a da nisu urađeni. Sve ono što je planirano 2016. godine je urađeno. Tako da smo mi daleko na prvom mjestu što se tiče broja datih obećanja i onoga što je urađeno.
Upravo je inicijativa Istinomjer treći put Općinu Stari Grad proglasila najtransparentnijom općinom u Bosni i Hercegovini. To dovoljno govori o transparentnosti i otvorenosti općine. Mene su proglasili načelnikom broj jedan u Bosni i Hercegovini po broju ispunjenih obećanja.
Konkretno ste me pitali za biciklističku stazu. Ona postoji i prva je biciklistička staza napravljena u Kantonu Sarajevo prije nekih 18-19 godina. Ona je samo kasnije sređena. To je kompletna staza koja ide od Bentbaše do Kozije ćuprije. A ovaj dio za koji vjerovatno pitate, kroz stari dio grada, se ne tiče Općine Stari Grad. To je nadležnost Gradske uprave.
Jedan od najvećih problema u Kantonu Sarajevo, ako ne i najveći, je haos u urbanističkom planiranju i gradnji objekata. I Vama su neki spočitavali da ste pravili propuste u toj oblasti. Tvrde da su na području Starog Grada izgrađeni pojedini objekti koji se uopće urbanistički ne uklapaju u čaršijski ambijent i da se to desilo jer ste u bliskom odnosu s vlasnicima tih objekata. Kako komentarišete ove navode?
Mi nismo imali nikakvih megalomanskih objekata, odnosno onih koji odudaraju od arhitekture Općine Stari Grad i to se može vidjeti. Imali smo dvije ili tri gradnje kao što je Kvadrant 12 gdje je nekada bila ceker pijaca, a sada je to općinski prostor koji se fantastično uklopio u ambijentalnu cjelinu.
Izgrađen je i hotel President za koji nismo mi izdavali građevinsku i urbanističku dozvolu, nego Federalno ministarstvo za prostorno uređenje i s tim općina apsolutno nema ništa. Svi ostali objekti unutar starogradske jezgre su rađeni pod budnim okom Zavoda za zaštitu kulturno-historijskih spomenika, Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo i tačku na i je stavio općinski urbanizam.
S tog aspekta sigurno, to se može provjeriti na terenu, nije bilo takvih zahvata. Nije bilo građevina koje bi bile trn u oku kada je riječ o Općini Stari Grad, pogotovo ako se misli na provjetravanje - taj dio koji ide od Kozije ćuprije i s vjetrom koji se zove bakijaš, po čemu su Bakije dobile ime, pa sve do Ilidže. Općina Stari Grad s tim nema nikakvih problema.
Ali, uvijek ima ono ali. Mnogo je više instanci koje se pitaju. Imate Zavod za planiranje Kantona Sarajevo, Zavod za izgradnju, Zavod za zaštitu kulturno-historijskih spomenika, resorno kantonalno ministarstvo, resorno federalno ministarstvo koje je odgovorno za crvene, najuže gradske zone. Na kraju imate Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Puno je instanci i sporo idu te procedure kada čovjek želi nešto graditi.
Kantonalni ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Faruk Kapidžić je poručio da je Stari Grad jedina općina u kojoj nema spornih urbanističkih planova - usklađeni su sa studijom o utjecaju visokih zgrada na kvalitet zraka i zračnim koridorima. Postoje oni koji misle da studija ima svoje nedostatke. Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić je imao niz kritika na studiju. Kakvo je vaše mišljenje o toj studiji i hoćete li je implementirati prilikom planiranja gradnje u budućnosti?
To vam je pokazatelj koliko smo se mi pridržavali svih urbanističkih projekata i planova, a njih 80 posto je doneseno u toku moja tri mandata. Gledali smo da se prilagodimo uslovima života i samom podneblju te konfiguraciji terena ne samo Starog Grada, nego kompletnog Sarajeva.
Ministar Kapidžić je samo potvrdio ono što ja odavno govorim. Mi radimo u skladu s planovima i programima. Od toga nećemo odstupiti bar dok sam ja ovdje.
Ja jesam za gradnju, ali nisam za prekomjernu gradnju. Ako gledate s aspekta općine, ona ima određene pogodnosti od pravljenja objekata: kroz građevinske rente i sve ono što su obaveze prema općini. To je jedan plus. Međutim, to je kratkoročno i to je novac koji jednom dođe i potroši se. Treba raditi na prihodima koji se mogu obrtati i stalno dolaziti u kasu općine.
Nisam za ambijentalno narušavanje izgleda Sarajeva, ne samo Općine Stari Grad, jer nije sve u novcu. Valja živjeti u ovom gradu.
Višegodišnji problem je javni prijevoz u padinskim dijelovima Starog Grada. Pokušavali ste riješiti taj problem, ali dojam je da niste u potpunosti uspjeli u tome. Da li znači da dok ne ozdravi GRAS, neće biti dobrog javnog prijevoza u ovom dijelu Sarajeva ili ćete možda poduzeti neke mjere kojima će se definitivno riješiti ovaj problem?
Kada je riječ o kombi prijevozu u Starom Gradu, problemi više ne postoje. Svih 12 linija je preuzeo Centrotrans. Prije nekih godinu i po oduzete su kombi linije GRAS-u i date Centrotransu koji od početka prošle godine redovno vozi. Uspostavio je kombi linije u Starom Gradu. To je prije svega zahvaljući velikim naporima mene kao načelnika, Službe za komunalne poslove i investicije, a i razumijevanju jednog dijela vijećnika koji su bili većina u posljednje četiri godine.
To se moglo puno prije riješiti kada smo pokrenuli proceduru nabavke kombija želeći uložiti određena sredstva - kupiti deset kombija i donirati GRAS-u. Međutim, sve je to nažalost osporavano od Općinskog vijeća gdje se nikako nije mogla sklopiti većina koja bi to podržala. Razlog za to je bio samo Ibrahim Hadžibajrić, ništa drugo. Sa tog aspekta ljude ne mogu da razumijem jer u lokalnoj samoupravi, prije svega u općinskim vijećima, ne bismo trebali da se bavimo politikom nego da se bavimo onim što život znači, a to je da pomažemo građanima.
Isti slučaj je bio s podzemnom garažom. Ona je mogla biti napravljena još prije pet ili šest godina i to iz naših sredstava. Nismo se morali kreditno zaduživati. Čak smo potpisali predugovor da to bude finansirano između općine i kantona. Međutim, ugovor koji je trebao potpisati tadašnji premijer, a mislim da je to bila vlada u 2014. ili 2015., nikada nije ugledao svjetlo dana. Od nas su otišli potpisani i ovjereni ugovori, ali ih oni nikada nisu vratili.
Nekidan u jednom razgovoru mi je jedan bivši ministar iz tadašnje vlade rekao da je to namjerno sklonjeno u stranu. Eto, to su stvari kojima se ljudi služe. To je vrlo nisko i prizemno, a u suštini građani ispaštaju.
Pandemija koronavirusa je pokazala da oslanjanje na turizam može imati krajnje negativne ekonomske posljedice. To su, nažalost, osjetili i vaši sugrađani. Da li ste razmišljali da u budućnosti više diverzificirate lokalnu ekonomiju - da Stari Grad možda ima malo više proizvodnih djelatnosti?
Proizvodne djelatnosti ne zavise od općine, već zavise od ljudi koji žele da se bave tim stvarima. Ne možete nekome na silu naturiti da se počne baviti proizvodnom djelatnosti ako ne želi. Zna se šta je oslonac razvoja svake općine, odnosno svake države - četiri su osnovne industrijske grane. Turizam čini nadgradnju osnovnih privrednih grana. To je ono što čini svaku državu jakom.
Turizam i ugostiteljstvo su uvijek bili razvijeni u Općini Stari Grad. Prije rata mi nismo imali velike proizvodne djelatnosti. Tada smo imali KTK Visoko i Sarajevsku pivaru. Ostalo je sve ugostiteljstvo, hotelijerstvo, stari zanati. Općina Stari Grad nema fizičke mogućnosti da pravi industrijske zone. Ne možemo industrijsku zonu praviti na Trebeviću, Skakavcu, Bentbaši ili Baricama. To su sve zaštićena područja.
Pojedine vaše kolege političari, kao i akademski profesori smatraju da se Sarajevo u budućnosti treba organizovati kao grad-kanton. To bi značilo da postoji samo grad kao jedinica lokalne samouprave i kanton, a da ne postoje općine. Imali bismo samo gradonačelnika, ali ne i načelnike. Mišljenja su da bi se time Sarajevo kao glavni grad uravnoteženo razvijalo, što trenutno nije slučaj. Da li biste podržali ovu ideju?
Ovdje nije problem u općinama – i ne govorim to sa aspekta načelnika. Morate shvatiti drugu stvar. Općine kao jedinice lokalne samouprave ne bi trebale biti upitne. Ovdje je problem grad ili kanton. U prijeratnom ustrojstvu imali ste deset općina i kanton nije postojao.
Sada je kanton preuzeo određene ingerencije koje pripadaju nama općinama. Jedini kanton u kojem Zakon o lokalnoj samoupravi nije primijenjen onako kako treba je Kanton Sarajevo. U svim drugim kantonima Zakon o lokalnoj samoupravi funkcioniše besprijekorno. Razlog tome je velika koncentracija vlasti i novca.
U nekoliko navrata iz vaše općine je saopćeno da su uoči lokalnih izbora podnesene krivične prijave kojima je cilj, kako je navedeno, da naruše vaš i ugled općine. O kakvim je uopće procesima riječ i zašto mislite da im je cilj da vas kompromituju?
Vjerujte da ne znam ni ja. To su stvari koje su besmislene, sve odluke su prošle kroz budžete i vijeće. Ako je to toliko bilo sporno što odmah tada nisu reagovali, nego se uvijek pred izbore pokreću krivične prijave. Ne bih se toga previše doticao. Oni traže od nas dokumentaciju, mi im dostavimo, a neka se oni izjasne da li je to u skladu sa zakonom ili nije.
Da li je vaša vladavina lokalnom zajednicom autokratska - to često tvrde vaši politički protivnici?
To tvrde politički protivnici. Ja, kao Ibrahim Hadžibajrić sam pokazao koliku podršku građana imam na svim prethodnim izborima, a zajedno s kompletnom općinskom administracijom postigli smo da nas tri godine zaredom proglašavaju najtransparentnijom općinom i mene načelnikom s najviše ispunjenih obećanja.
To su potpune zamjene teza i dolaze od onih koji se ne mogu s tim pomiriti. S druge strane, ne dam da određene stvari prođu kako bi oni željeli. Tu se prije svega radi o nekim vijećnicima. Odatle se takve priče najviše pokreću. To što ne želim da udovoljavam njihovim željama je njihov problem. To je tačno i nikada im neću udovoljavati. Ako je to autokratija, onda jesam.
Kako ocjenjujete svoje političke protivnike? Šta očekujete od njih u predizbornoj kampanji?
Izbori će pokazati svoje, a prema onome što je do sada vidljivo, očito je da sam ja jedina "meta" u Kantonu Sarajevo. U devet općina u Kantonu Sarajevo osam je trenutnih načelnika iz SDA ponovo na listama. Jedini ja nisam iz SDA i sve će strijele biti uperene u mene.
Kakva su vam očekivanja? Hoćete li opet biti načelnik? Hoće li kandidati "četvorke" biti najbrojniji vijećnici u Općinskom vijeću?
Uvjeren sam da će "četvorka" imati većinu u četiri gradske općine i samim tim ćemo imati mogućnost da predložimo gradonačelnika Sarajeva.
Kada je riječ o Općini Stari Grad, NBL je najjači kao politička partija i ponudit ćemo građanima kvalitetne kandidate za koje garantujemo da će ih dostojanstveno predstavljati i zastupati njihove interese u Općinskom vijeću.
Važno je da građani shvate koliko je bitan sastav Općinskog vijeća i da dobro obrate pažnju kome poklanjaju svoje povjerenje jer i od tih ljudi zavisi budućnost i razvoj lokalne zajednice.
Šta će vam biti prioriteti ako opet budete izabrani za načelnika?
Nama su uvijek prioritet građani i mi ćemo nastaviti dalje. Osim infrastrukture, pomagat ćemo mladim ljudima koji žele da riješe svoje stambeno pitanje, da počnu nove biznise i osiguraju sebi egzistenciju.
Radit ćemo i na zbrinjavanju djece bez roditelja i socijalno ugroženih kroz gradnju novih objekata i već sam u tom pravcu održao razgovore s jednom humanitarnom fondacijom koja je spremna donirati oko milion KM za izgradnju takve zgrade, a Općina Stari Grad će osigurati zemljište na kojem će se graditi.
U planu su nam i kapitalni projekti poput izgradnje podzemne garaže i uređenja Trga Alije Izetbegovića, kao i sportsko-rekreativnih centara, a svakako i rješavanje pitanja bazena Bentbaša.
Mi smo već imali dva projekta i zainteresovane investitore za bazene Bentbaša. Prvi projekt bio je izgradnja IT centra za koji smo imali idejni projekt. Nismo nažalost dobili saglasnost nadležnih institucija, prije svega Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo. Objekat je trebao zapošljavati 250-300 mladih ljudi. To bi bio centar za cijelu srednju Evropu.
S obzirom na to da gradnja nije bila moguća u Starom Gradu, investitori su bez problema dobili dozvole i zemljište za gradnju u Istočnom Sarajevu, u blizini Sunnylanda.
Poslije njih smo imali zainteresovane investitore iz Austrije koji su htjeli sagraditi hotelski kompleks, bungalove od drveta i kamena. Imali smo mogućnost izdavanja zemljišta u najam, a sve što bi izgradili uknjižili bi na Općinu Stari Grad. Međutim, Općinsko vijeće je odbilo i takav prijedlog, što još jednom pokazuje koliko je važno koga građani biraju u Vijeće.
Zato se nadam da će se poslije ovih izbora mnoge stvari promijeniti. To nam je potrebno da bi Stari Grad mogao ići naprijed.