Bh. diplomata Emir Hadžikadunić je vraćajući se unazad 25 godina, naveo nekoliko značajnih stavki koje su nastale nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Naime, okončanju najsmrtonosnijeg sukoba na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata posredovale su Sjedinjene Američke Države tokom njegovog parafiranja u zračnoj luci kod Daytona u američkoj državi Ohio, tri sedmice prije njegovog potpisivanja 14. decembra 1995. godine u Parizu.
Dejtonskim sporazumom ne samo da je okončan troipogodišnji rat u BiH, koji je odnio više od 100.000 života, raselio dva miliona ljudi i utro put genocidu u Srebrenici, već je njime ucrtan i ustavni okvir na osnovu kojeg je nezavisna i suverena BiH podijeljena na dva poluautonomna entiteta Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Osim toga, Dejtonski sporazum je oblikovao u BiH nešto što se smatra najsloženijim i najdecentraliziranijim sistemom upravljanja na svijetu. Naime, danas 3,4 miliona građana žive u zemlji kojom upravljaju tri člana Predsjedništva BiH (Bošnjak, Hrvat i Srbin), na fukciji je 13 premijera i oko 700 izabranih državnih zvaničnika.
Prošlo je četvrt vijeka od Dejtona, a regiji i dalje predstoje borbe
Četvrt vijeka nakon potpisivanja Dejtona ustanovljeno je da je u BiH uspostavljen mir te da je napravljen određeni napredak u njenom državnom razvoju. Ipak, u posljednjih 10-ak godina napori na međunarodnoj izgradnji mira koji su doveli do ovog sporazuma, postepeno su se preokrenuli i počeli su se otvarati izgledi za ponovnu nestabilnost u regiji.
Shodno tome, na 25. godišnjicu njegovog potpisivanja postavlja se pitanje šta je dovelo do toga da je on izgubio svoju efikasnost te kakve sve borbe predstoje regiji ukoliko se trenutno stanje ne promijeni?
U godinama nakon potpisivanja Dejtona, NATO i EU su uspostavili nove strukture i politike u čijem smjeru prema naprijed se kretao mirovni proces na Balkanu.
"Od kasnih 1990-ih do 2004. godine EU i NATO su bili fokusirani na širenje novog utjecaja izvan 'gvozdene zavjese' i integriranja bivših sovjetskih nacija u liberalni poredak koji predvod SAD. Ovaj entuzijazam za širenje i integraciju je mogao motivisati lokalne izborne jedinice da prihvate uslove za mir utvrđene sporazumom", piše Hadžikadunić za Al Jazeera English.
Kroz taj period mir u BiH nije značio samo odsustvo rata, kako je dodao, već se u BiH krenulo s ključnim reformama poduzetim u oblastima odbrane, pravosuđa, tržišne ekonomije, granične sigurnosti i obavještajnih službi, to je zapravo rezultiralo formiranjem novih državnih institucija koje su garantovale stabilnost i vladavinu zakona.
Samo u oblasti odbrane uspostavljeno je jedinstveno ministarstvo i ujedinjena je vojska od triju podijeljenih oružanih snaga koje su se žestoko borile početkom 1990-ih.
Otprilike polovina od 500.000 uništenih domova u BiH također je obnovljena, a oko 200.000 imovinskih sporova riješeno je mirnim putem.
Hadžikadunić je spoemnuo Dragana Čavića tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, koji se čak i javno izvinio 2004. godine za počinjeni genocid u Srebrenici nazvavši ga "crnom stranicom srpske historije".
To je bio jedan od pokazatelja da se mir u BiH uspješno izgrađuje.
U drugoj polovini 2000-ih, Rusija je stigla na evropsku scenu i uzdrmala mir
Međutim, u drugoj polovini 2000-ih, stvari su se počele mijenjatu povratkom Rusije na evropsku političku scenu, spominje dalje Hadžikadunić. Kako je dodao, Moskva je počela poduzimati korake za širenje svog utjecaja na Balkan, a mir u BiH koji je i dalje bio u velikoj mjeri ovisan o multilateralnoj podršci iz Brisela, postao je krhkiji.
Glavni američki posrednik Dejtonskog sporazuma Richard Holbrooke i četvrti po redu visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown 2008. godine su zajednički upozorili na to da BiH "mjesečari" u još jednoj krizi.
"Očajnički su apelirali na Brisel i Washington da poduzmu hitne i zajedničke akcije kako bi se ovaj smjer u kojem ide zemlja promijenio. Od tada je još mnogo akademika, diplomata i političkih stručnjaka upozoravalo na to da je krhki mir na Balkanu u padu i da BiH povlači tanku liniju između stabilnosti i novog sukoba", naveo je Hadžikadunić.
Zaista, kako je kazao, nakon 12 godina BiH se nalazi u pat poziciji kada je riječ o miru. Rusija se dogovara sa svojim lokalnim opunomoćenicima kako bi destabilizovala davno uspostavljenu viziju zemlje po pitanju sigurnosti i održivog mira kroz euroatlantske integracije.
Republika Srpska, u međuvremenu, aktivno pokušava preokrenuti mirovni proces i dodvoravati se Rusiji kao savezniku.
Poruke iz RS-a ukazuju na daljnju podjelu BiH
Naprimjer, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik održao je brojne zvanične konsultacije s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u posljednjih nekoliko godina.
"Ohrabren američkom i evropskom smanjenom željom i sposobnosti da zaštite mir u BiH, kao i sve većom moći Rusije na međunarodnoj sceni, Dodik je izrazio ambiciju da preokrene ključne institucionalne reforme poduzete nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Također, nastojao je i organizovati referendum kako bi se stanovnici Republike Srpske izjasnili o otcjepljenju ovog entiteta od BiH. Osim toga, iz tog entiteta se redovno prijeti povlačenjem vojnika iz jedinstvene državne vojske kako bi se jačale policijske snage RS-a", istakao je.
Hadžikadunić smatra da su ovakve intencije i ruska destabilizacija države onemogućili složenu multinacionalnu BiH da efikasno upravlja. Štaviše, kako je dodao, preostalih 600 mirovanjaka iz EU u zemlji nisu u stanju garantovati stabilnost BiH ili ispuniti zahtjeve Dejtonskog sporazuma.
Srbija se upliće u odnose BiH i RS-a
S druge strane, Srbija koja graniči s BiH, ali i sarađuje na nacionalističim težnjama RS-a, dolijeva ulje na već uzavrelu situaciju u našoj državi.
Shodno tome, ministar odrbrane Srbije Aleksandar Vulin najavio je, između ostalih strateških ciljeva, namjeru svoje zemlje da "brani" srpski entitet u BiH.
Ovakav pristup je pokazao, piše Hadžikadunić, da je Srbija u svojim odnosima sa svojim nekadašnjim neprijateljem zauzela intervenistički pristup, a to bi trebalo da se tiče svih onih koji žele da regija ostane mirna.
"Sličan pokušaj Srbije da nametne hegemoniju nad BiH bio je osnovni uzrok rata u BiH koji je odnio hiljade života, stvorio milione izbjeglica i rezultirao genocidom u Srebrenici 90-ih godina. Ukoliko BiH nastavi trenutnom putanjom, Dejtonski sporazum se može srušiti i novi sukob pojaviti na Balkanu. Takav scenarij bi utjecao ne samo na Srbiju, već i na ostale zemlje regije", naglasio je.
Turska neće stajati po strani u slučaju novog sukoba
Navedo je i to da bi se Turska, naprimjer, lako mogla uvući u jedan takav sukob prije svega jer su interesi Ankare u regiji usklađeni sa saveznicima u NATO-u i na trenutne međunarodne granice BiH gleda kao na određene i nepromjenjive.
Također je važnija činjenica da Turska ima duboke historijske, kulturne i političke veze s bosanskim narodom, mišljenja je Hadžikadunić koji navodi da se ta država vjerovatno ne bi složila s tim da svjedoči padu države u novi rat te da uz to stoji po strani, pogotovo ukoliko njeni saveznici u NATO-u i EU odluče napustiti svoje obaveze u zaštiti mira.
"U najgori mogući scenarij da se Republika Srpska otcijepi od BiH uključila bi se i Rusija, što bi sukob činilo ne samo regionalnim, već i globalnim problemom. Političko rukovodstvo RS-a, koje se u velikoj mjeri protivi trenutnom liberalnom i multikulturalnom poretku u Evropi, nesumnjivo bi se obratilo Moskvi za političku i vojnu podršku u njihovim naporima da formiraju nezavisnu državu. To bi omogućilo Rusiji da postane utjecajnija na evropskoj sceni", smatra Hadžikadunić.
Budućnost Daytona je još neizvjesna
Na površini, trenutne tenzije i ideološke podjele u BiH mogu podsjećati na one koje su dovele do ukrajinske krize 2013. i 2014. godine. Zapravo, kako je kazao, tokom tog perioda Ukrajina se našla podijeljena između rukovodstva u Kijevu koje ima euroatlantske težnje i proruske manjine na istoku koja ima secesionističke tendencije.
Iako postoje neke zapanjujuće sličnosti između situacija u ove dvije zemlje, pojava sukoba u BiH koji je sličan onome u Ukrajini imao bi dosta razornije posljedice.
Hadžikadunić je stava da iako je secesija Krima nesumnjivo bila udarac za NATO koji je povećao ruski utjecaj na regiju, sličan potez Republike Srpske proširio bi doseg Moskve i unutar evropskih granica. Štaviše, to bi predstavljalo direktan izazov za američki mir i 70-godišnji liberalni poredak u Evropi.
U tom kontekstu, raspad BiH transformisao bi se u rusku ofanzivu na Zapad, što bi vjerovatno izazvalo daljnje kolizije koje bi imale prevelike posljedice ne samo za Evropu, već i cijeli svijet.
"Na 25. godišnjicu, izgleda da je budućnost Dejtonskog sporazuma još neizvjesna. Međutim, vrlo stvarne prijetnje teško postignutom miru u BiH ne bi trebale nikoga navesti da zaključi da je ova regija predodređena za nestabilnost i sukobe. Danas BiH još uvijek ima dobre šanse da održi mir i ispuni svoje težnje te postane nezamjenjiv član liberalnog evropskog poretka. Potrebno je da se osvrnemo na nedavnu prošlost, sjetimo se pustošenja koje je BiH proživjela 90-ih i zajednički raditi na izgradnji temelja koje je Dejton postavio", zaključio je Hadžikadunić.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
