Intervju / Hani bin Abdullah Momina, saudijski ambasador u BiH: Vize su najveća prepreka za dolazak investitora

Nedavno je najavljen početak gradnje Univerzitetske biblioteke BiH koju će finansirati Saudijska Arabija. Koji su projekti još u planu?

Nema nikakve sumnje da je Kraljevina Saudijska Arabija svoj prioritet dala usmjeravanju svog doprinosa na izgradnju čovjeka i institucija koje se brinu o njemu, jer je ona Kraljevina humanosti. Polazeći s tog osnova želim napomenuti da Projekat izgradnje i opremanja Univerzitetske biblioteke u Sarajevu nije prvi projekat takve vrste u BiH na naučnom i akademskom polju i neće biti posljednji. Kraljevina Saudijska Arabija pružila je podršku obnovi velikog broja osnovnih i srednjih škola koje je uništio rat. Također, renovirala je neke fakultete u BiH i pružila je podršku bibliotekama u BiH, obezbijedila je manuskripte određenom broju instituta i naučnih centara i institucija koje se bave manuskriptima i arhivskom građom.

Isto tako Ambasada je radila na realizaciji uspostavljanja “Katedre kralja Selmana bin Abdulaziza Al Sauda” na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology na kojoj istraživači prezentiraju studije koje služe miru. Ambasada sada radi u koordinaciji sa ovim unverzitetom na realizaciji izgradnje “Centra kralja Selmana bin Abdulaziza za naučno istraživanje” koja će biti finansirana plemenitom donacijom sluge Dva sveta harema kralja Selmana bin Abdulaziza Al Sauda u iznosu od 10 miliona dolara.

Ovi oblici pomoći se ništa ne razlikuju od misije Kulturnog centra “Kralj Fahd” kao i drugih organizacija koje rade pod nadzorom Ambasade a koje pružaju usluge besplatnih kurseva iz informatike, stranih jezika, različitih oblika rukotvorina, prijevoda knjiga, organizovanja seminara i naučnih simpozija itd. Građanima Bosne i Hercegovine, pripadnicima različitih nacionalnosti, daje se prilika da se besplatno dodatno edukuju.

Pomoć o kojoj govorite je dostupna svim narodima u BiH?

Pomoć koju je pružila Kraljevina Saudijska Arabija nije bila upućena samo jednoj skupini ili narodu, već kompletnom bosanskohercegovačkom društvu, što se pozitivno reflektuje na upućivanje ove pomoći prijateljskoj Bosni i Hercegovini. Kao što sam to već rekao u svom prethodnom odgovoru, ovi projekti neće biti posljednji, već će Kraljevina Saudijska Arabija obezbijediti putem Saudijskog fonda za razvoj realizaciju projekata koji se odnose na naučno-obrazovne institucije, a to je najbolji način koji će Bosni i Hercegovini obezbijediti nastavak puta prema zacrtanom cilju.

Saudijska Arabija je jedan od značajnijih donatora u BiH. No, koliki je obim investicija iz Saudijske Arabije u BiH? Šta je prepreka da te investicije budu značajnije?

Odluka o investiranju saudijskih biznismena ovisi o njihovom ubjeđenju u sigurnost investicija kao i pružanju, privlačnih uvjeta, od zaštite investicija, postojanja stabilnog monetarnog sistema, zakona o radu i drugih mjera za za jačanje investicija. Mislim da bi bosanskohercegovački biznismeni trebali napraviti razliku između toga da saudijski biznismeni investiraju svoj novac u industriju i trgovinu prema Zakonu o investicijama i između toga da se ostvari saradnja između bosanskohercegovačkih i saudijskih kompanija na polju realizacije zajednički projekata, naročito na polju gradnje koja u posljednje vrijeme svjedoči veliku ekspanziju u Kraljevini Saudijskoj Arabiji zbog toga što je Vlada Kraljevine Saudijske Arabije usmjerila ogromne svote novca za izgradnju univerziteta, škola, puteva i bolnica.

Smatram da je ovaj sektor pogodan za bosanskohercegovačke firme koje posjeduju veliko iskustvo na ovom planu naročito ako uzmemo u obzir da ovaj sektor u BiH svjedoči određen zastoj zbog trenutne ekonomske krize u Bosni i Hercegovini. Prema mojim saznanjima većina bosanskohercegovačkih građevinskih firmi ne rade svojim punim kapacitetom zbog slabe potražnje ovakve vrste usluga u BiH.

Kako bi se ovaj cilj realizirao bilo bi dobro da dođe do inicijative od strane bosanskohercegovačkih vlasti prema vlastima Saudijske Arabije, odnosno Udruženju građevinara pri Vijeću trgovinskih komora Saudijske Arabije kako bi se prezentirali kapaciteti i mogućnosti bosanskohercegovačkih kompanija i otkriju način saradnje. Ne smijemo zaboraviti postojanje otvorene konkurencije od strane drugih firmi iz različitih zemalja koje žele ući na saudijsko tržište. Također, smatram da je postojanje viznog režima za saudijske biznismene jedna velika prepreka, ako ne i najveća.

Mediji se često pitaju zašto arapski turisti dolaze u BiH, šta je to što ih privlači? Jeste li imali priliku sa nekima od njih koji dolaze iz Vaše zemlje, zašto im je BiH tako privlačna?

Fascinantna priroda Bosne i Hercegovine koja obiluje šumama, rijekama, ugodnom klimom, to su stvari kojima je Bog obdario Bosni i Hercegovinu. Tome možemo dodati činjenicu da je Bosna i Hercegovina mjesto gdje se susreću različite religije i civilizacije. Također, Bosna i Hercegovina ima raširenu tradiciju prirodnih lječilišta, a to su sve stvari koje privlače arapskog turistu da posjeti Bosnu i Hercegovinu.

Što se tiče prepreka one se zasigurno ogledaju u nužnosti olakšavanja načina za dobivanje vize, zatim nedostatak odgovarajuće prateće infrastrukture poput hotela, turističkih kompleksa, tržnih centara i muzeja.

Saudijskoj Arabiji se zamjera da nije primila dovoljan broj izbjeglica iz Sirije. Kakav je odgovor saudijskih vlasti na ovakve prigovore?

To su potpuno netačne informacije. Kraljevina Saudijska Arabija Sirijce ne smatra izbjeglicama već svojom braćom i gostima i prema ovoj temi se odnosi bazirajući se čisto na vjerska i humana načela a ne da bi se time hvalila u medijskom prostoru.

Od početka krize u Siriji Kraljevina Saudijska Arabija je prihvatila oko pola miliona sirijskih državljana. Nastojala je da ih ne tretira kao izbjeglice i nije ih smjestila u izbjegličke kampove kako bi očuvala njihovo ljudsko dostojanstvo i pružila im sigurnost. Onima koji su izrazili želju odobren je legalan boravak slijedeći primjer drugih stranih državljana koji borave legalno, zajedno sa svim pravima koja proizlaze iz toga poput besplatnog liječenja, obrazovanja i prava na rad. Svo te se jasno može vidjeti u kraljevskom dekretu iz 2012. godine koji obuhvata prihvatanje sirijskih studenata gostiju Kraljevine Saudijske Arabije u ustanovama visokog obrazovanja. Na ove ustanove upisano je više od 100.000 sirijskih studenata na katedrama za besplatno studiranje.

Napori Saudijske Arabije su toliko široku da obuhvataju brigu o milionima sirjiskih izbjeglica u zemljama koje su u njihovom susjedstvu poput Jordana, Libana i drugih zemalja. Vrijednost ove humanitarne pomoći koju pruža Kraljevina Saudijska Arabija svojoj braći Sirijcima dostigla je iznos od oko 790 miliona dolara prema statistikama Treće međunarodne donatorske konferencije koja je održana 31. marta 2015. godine u Državi Kuvajt. Kraljevina Saudijska Arabija će uvijek ostati na čelu zemalja koji podržavaju bratski sirijski narod. Ovome još možemo dodati Centar kralja Selmana za humanitarni rad i pomoć koji je pružio različite vrste pomoći, o čemu se možete detaljno informisati na zvaničnoj stranici Centra.

Također, Saudijskoj Arabiji se prigovara da je direktno ili indirektno pomagala nastanak ISIL-a. Ko je kriv za nastanak ove terorističke organizacije?

Ti navodi su potpuno netačni. Događaji koji su zadesili područje Bliskog istoka doveli su do pojave mračnih i ubitačnih ideologija koje vide terorizam kao sredstvo za realizaciju svojih ciljeva. Kraljevina Saudijska Arabija je pretrpjela mnoge terorističke napade tako da je uvidjela da se borba protiv terorizma mora odvijati putem međunarodne saradnje. Zato je pozvala na osnivanje međunarodnog centra koji će se boriti protiv terorizma do njegovog konačnog istrebljenja. Stoga je u Rijadu u periodu od 5. do 8. februara 2005. godine organizovala Međunarodnu konferenciju za borbu protiv terorizma u kojoj su učešće uzele 64 zemlje i 250 učesnika eksperata. Ova konferencija je polučila odlične rezultate na polju ujedinjenja međunarodnih napora kako bi se suprotstavilo fenomenu terorizma koji je pogodio veliki broj zemalja u svijetu.

Također, učesnici konferencije su usvojili prijedlog sluge Dva sveta harema kralja Abdullaha bin Abdulaziza Al Sauda, Allah mu se smilovao, da se osnuje Međunarodni centar za borbu protiv terorizma putem kojeg će se automatski razmjenjivati informacije i koordinirati napori. Nakon završetka konferencija usvojena je Rijadska deklaracija koja potvrđuje nužnost borbe i sukobljavanja sa pojavom terorizma putem dugoročnih međunarodnih napora koji će uvažavati načela međunarodnog prava i učvrstiti ulogu Ujedinjenih nacija. Ova Deklaracija odbacuje bilo kakak pokušaj povezivanja bilo koje religije sa terorizmom, i potvrđuje da bilo kakvo povezivanje sa religijom ide u prilog teroristima. Također, ova Deklaracija potvrđuje da su Ujedinjeni narodi glavna adresa za jačanje saradnje na polju borbe protiv terorizma.

Što se tiče konkretnih aktivnosti koje provodi Kraljevina Saudijska Arabija na terenu prostor nam ne dozvoljava da navedemo sve procedure i mjere koje se poduzimaju. Mislim da je dovoljno za ovu priliku ukazati na podršku koju je uputilo Vijeća ministara Kraljevine Saudijske Arabije na svojoj sjednici održanoj 24. 08. 2015. godine konačnoj odluci koju je usvojilo Vijeće arapske lige na svojoj venrednoj sjednici a koja poziva na odbacivanje nasilja te poziva na pomoć u suprotstavljanju terorizmu i zločinima koje čini teroristička organizacija ISIL kao i nužnost usvajanja sveobuhvatne strategije koja će garantovati realizaciju borbe protiv terorizma koja neće biti usmjerena na samo određena područja, zemlje ili organizacije.