Hapšenje bivše gradonačelnice Knina Josipe Rimac povezano sa investitorom iz BiH
U vlasništvu bh. kompanije Lager je kompanija C.E.M.P. koja je bila investitor u vjetropark Krš – Pađene. Hrvatski mediji jučer su objavili da je pretres povezan sa hapšenjem Jakupčića i Rimac.
Josipa Rimac je državna sekretarica u Ministarstvu uprave i bivša gradonačelnica Knina. Jakupčić je sinoć pušten na slobodu nakon ispitivanja, javio je N1.
Index.hr navodi, pozivajući se na izvore bliske istrazi, da se Rimac sumnjiči za trgovinu utjecajem i primanje mita od 45 hiljada eura kako bi pogodovala kompaniji C.E.M.P. koja je gradila vjetroelektranu kod Knina.
Mirela Holy, bivša zastupnica ORaH-a u Saboru Hrvatske, govorila je još 2015. godine o pogodovanjima kompaniji C.E.M.P. Tada je šef Vlade Hrvatske bio današnji predsjednik Zoran Milanović, a resorni ministar Ivan Vrdoljak.
U fokusu istražitelja navodno je vjetropark Krš-Pađene između Knina i Gračaca za koji je u Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) trgovačkom društvu C.E.M.P. odobrila kredit u iznosu od 590 miliona kuna.
Jutarnji.hr piše da je Evropska komisija pokrenula istragu zbog usklađenosti projekta izgradnje vjetroelektrane sa evropskim zakonodavstvom na području zaštite prirode. Naime, stare procjene koje nisu mogle biti temelj gradnje.
Vjetroelektrana Krš - Pađene najveća je u Hrvatskoj i u nju se planira uložiti ukupno 1,8 milijardi kuna.
Jedan je to od nekoliko velikih projekata u regiji grupacije Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića koji slovi kao jedan od najmoćnijih poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini.
Milenko Bašić, preduzetnik iz Posušja koji se bavi prodajom građevinskih mašina i rudarske opreme, brat je Ivana Bašića koji je nedavno uhapšen zbog sumnji u navodne malverzacije prilikom uvoza automobila i utaje poreza.
Agencija za izbor najmenadžera Bosne i Hercegovine, jugoistočne i srednje Europe proglašavala ga je za najmenadžera BiH, a kompaniju Lager za najkompaniju u branši.
Jutarnji.hr također piše da je ideja bila da vjetroelektrana Krš - Pađane bude najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, sa 142 MW instalirane snage, čime bi zauzela polovinu nove kvote.
Projekt vjetroelektrane Krš-Pađene Bašić je preuzeo 2012. od dvije austrijske kompanije koje su planirale tada ostvariti suradnju s HEP-om, ali očito se od toga odustalo jer država u to vrijeme nije planirala povećati kvotu koja je bila postavljena na 400 MW.
Međutim, Vlada je tada spomenutim izmjenama i dopunama zakona naložila Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS) da sklopi anekse ugovora o priključku na mrežu, što je kriterij za vjetroelektrane temeljem prije potpisanog ugovora s Hrvatskim operatorom tržišta energije.
Ta hrvatska državna kompanija, naime, skuplja i isplaćuje novac za obnovljive izvore energije. Oni koji su sklopili ugovor s tom kompanijom, među kojima je i kompanija C.E.M.P., tada su se morali priključiti na mrežu.
Prije je to bilo uvjetovano kvalitativnim stanjem prijenosne mreže, ili, pak, mogućnošću regulacije elektroenergetskog sistema.
