"Popis je svugdje u svijetu statistička akcija koja treba da dovede do toga da se da slika stanja jednog društva, jedne zemlje, a to znači broj i struktura stanovnika i mnoga druga pitanja", kazao je Zolić.
Prema njegovom mišljenju, predstojeći popis u BiH je "malo ispolitiziran, posebno kada su u pitanju kolone 24, 25, 26 na popisnici, koje se odnose na etničku i vjersku pripadnost, kao i jezik". Profesor je napomenuo kako građani trebaju imati u vidu da odgovore na navedena pitanja ne moraju dati, odnosno da popisivač mora upisati bilo koji odgovor koji građanin kaže kad je riječ o navedenim kolonama.
Govoreći o etničkom sastavu stanovništva i o pokazateljima koje će popis donijeti, Zolić je naglasio da je činjenica da su Bošnjaci u BiH većinski narod, te da će tako ostati i poslije ovog popisa.
“CIA je ta koja ima dosta podataka, a da li su oni vjerodostojni ili ne, ja ne znam. Oni su našli za shodno da kažu da je Bošnjaka 48, Hrvata 14, a Srba 36 posto. Ja mislim da će biti malih korekcija kada su u pitanju ovi podaci, možda će ta mala korekcija biti u korist Bošnjaka”, pojasnio je Zolić.
Posljednjih mjeseci žustro se provode kampanje na osnovu kojih se građani BiH upoznaju o tome šta i kako treba da rade na popisu u oktobru.
"Da li su te kampanje dobre ili loše, to zavisi od opštinskih struktura. No, na popisu sve zavisi od čovjeka, pojedinca", kazao je profesor Zolić.
Tokom posljednjeg popisa stanovništva u BiH, provedenog 1991. godine, Zolić je bio direktor Agencije za statistiku, te je on, zapravo, i organizovao taj popis.
"Mi smo radili po metodologiji Ujedinjenih nacija (UN) i Evrope. Tada se narod izjasnio onako kako je smatrao da treba, a muslimana je bilo oko milion i 930 hiljada, Srba milion i 360, Hrvata oko 740.000 i ostalih. Oko tog popisa nije bilo polemike kao oko predstojećeg popisa", pojasnio je Zolić.
I bh. dijaspora će biti popisana
Popis stanovništva u BiH je i iznimno osjetljivo političko pitanje, jer osim što će dati statističke podatke, treba potvrditi i kakve posljedice po demografsku strukturu stanovništva su ostavila ratna dešavanja od 1992. do 1995. godine.
"Što se tiče dijaspore, ona je isto organizovana, i čine se veliki napori da se i dijaspora organizuje. Tu imamo malih problema. Kada govorimo o dijaspori, treba znati da imamo dvije vrste dijaspore. Jedni su oni koji su vezani za BiH, imaju ličnu kartu, stanove, otišli su, ali se povremeno vraćaju. Oni će u popisu biti svrstani u kontigent stanovništva BiH", pojasnio je Zolić.
Građani koji su 12 i više mjeseci van teritorije BiH će također biti popisani, ali na posebne obrasce, tako da neće ulaziti u kontigent stanovništva BiH, nego u zemljama u kojima se nalaze.
“Mi ustvari gubimo dobar dio stanovništva BiH. Da nije bilo rata, nas bi bilo između 4,5 i pet miliona stanovnika. Međutim, možda će nas sada biti do četiri miliona”, istakao je Zolić.
Važno je biti dobro informisan o popisu
Nekadašnji direktor Zavoda za statistiku građanima je preporučio da u vrijeme popisa budu kod svojih kuća, da se dobro informišu o popisu, ali je napomenuo i da im uvijek ostaje mogućnost da odu u popisnu komisiju kako bi se popisali, ukoliko ih popisivač ne zatekne kod kuće.
"Građani treba da što realnije prikažu ono što posjeduju kada su u pitanju stanovi, zemlja, promjena mjesta stanovanja...", dodao je Zolić.
