Haški tribunal kritikovao Hrvatsku: Reakcije na presudu su dokaz da se zločini još uvijek prihvataju
Službeni Zagreb žestoko je kritizirao pravomoćnu presudu vojnim i političkim čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata kojima je 29. novembra potvrđena presuda od 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima.
Prije svega mu je neprihvatljiv zaključak sudaca da se radilo o međunarodnom sukobu i da je tadašnje hrvatsko vodstvo sudjelovalo u zločinačkom planu etničkog čišćenja muslimana s većinski hrvatskog teritorija tzv. Herceg-Bosne.
Izricanje presude zasjenilo je samoubistvo u sudnici Slobodana Praljka, koji je popio cijanid nakon što je čuo da je osuđen na 20 godina zatvora.
Predsjednik ICTY-ja Carmel Agius rekao je na posebnom sastanku u UN-u da je žalbena presuda "donesena u okolnostima koje su za sve nas bile stresne".
"Žalosno je da su tu tragičnu situaciju neki nažalost iskoristili da bi podrivali sud i njegove presude", rekao je Agius, ne spominjući direktno Praljka niti vlast u Zagrebu.
Agius je bio predsjednik Žalbenog vijeća i sudija koji je pročitao presudu u predmetu Prlić i drugi, posljednju prije zatvaranja ICTY-ja krajem 2017.
Glavni tužilac ICTY-a Serge Brammertz smatra da je "ironija" cijelog slučaja u tome što je presuda odjeknula u svijetu upravo zbog zbivanja u sudnici pa su počinjeni zločini i stotine i hiljade žrtava koje su patile zbog nedjela osuđene šestorke dobili i puno veći značaj.
"U Hrvatskoj i hrvatskim dijelovima BiH vidjeli smo vrlo negativne reakcije koje i dalje traju", rekao je Brammertz na sastanku u UN-u posvećenom kraju rada ICTY-ja koji su u ponedjeljak organizirali Italija, Urugvaj i Holandija.
Ističući da su i tužioci i sudije ustrajali na tome da se sudilo pojedincima, a ne narodima i državama, Brammertz je rekao kako je "očito da tu poruku nismo uspješno prenijeli i da je prihvatanje zločina posvuda problem".
Stoga smatra da su sva otkrića prikupljena u 24 godine rada suda jedno od njegovih najvažnijih naslijeđa.
"Presude, arhiv, više od 4.000 izjava svjedoka, više od deset miliona stranica dokumenata povezanih s ratovima na području bivše Jugoslavije, mišljenja eksperata...sve će to biti podsjetnik onima koji negiraju zločine, koji glorificiraju ratne zločince. Svi oni koji žele istinu mogu pogledati u te baze", naglasio je Brammertz.
Prema njegovim riječima, brojni političari odbacuju koncept udruženog zločinačkog poduhvata kao pravno neutemeljen, a da ga uopće ne razumiju.
Rekavši da on postoji i na drugim međunarodnim sudovima te u nekim nacionalnim zakonodavstvima, ocijenio je da se radi "o vrlo učinkovitom oruđu koje je naš ured koristio da bi lideri kazneno odgovarali za zločine koje su počinili vojska, policija ili paravojne snage pod njihovom kontrolom".
"Zahvaljujući toj teoriji utvrdili smo kako rat u BiH nije bio samo građanski rat, nego da su Beograd, ali i Zagreb imali ulogu u zločinima u BiH koji je bio međunarodni oružani sukob", istaknuo je Brammertz.
U prvim reakcijama na presudu, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović obrušila se prošli četvrtak na ICTY rekavši kako se "postavio kao politički arbitar umjesto da bude pravosudno tijelo".
Kritikama se priključio i premijer Andrej Plenković koji je nakon izricanja presude u srijedu poručio da je ona nepravedna i da u političkom smislu ne prihvata kvalifikacije o umješanosti hrvatskog vodstva 90-tih u rat u BiH.
Kasnije je ublažio svoj stav rekavši da Hrvatska poštuje presudu, ali je nezadovoljna nekim njezinim dijelovima, posebno onima kojima se aludira na odgovornost bivšeg hrvatskog državnog vrha.
Čelnik bosanskohercegovačkih Hrvata Dragan Čović odluku tribunala nazvao je "zločinom prema Hrvatima u BiH".
Hrvatska predsjednica sudjelovat će u srijedu na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećenoj radu Haškog suda. Radi se o unaprijed sazvanoj sjednici Vijeća sigurnosti uoči zatvaranja UN-ova kaznenog suda za zločine na području bivše Jugoslavije do kraja 2017.
Na sjednici će biti predsjednik suda, glavni tužilac i predsjednik mehanizma za međunarodne kaznene sudove koji nastavlja rad ICTY-ja.
