Naglasio je da članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i Evropskoj uniji nema alternativu. U složenim političkim i sigurnosnim okolnostima kakve vladaju u Europi, ali i svijetu, samo NATO može ponuditi učinkovit sigurnosni kišobran za sve građane naše zemlje, konstatirao je.
"Čvrsto vjerujem da velika većina naših građana podržava vrijednosti koje možemo očuvati članstvom u NATO-u. Za to su se već deklarirala nadležna politička tijela države. Finska je postala 31. članicom, a Švedska je trenutno na čekanju. Uvjeren sam da ćemo mi biti 33. članica NATO-a", kazao je Helez.
On je uvjeren da će u cijeloj zemlji ipak prevladati politika koja u prvom redu ima interes cjelokupnog stanovnišva BiH.
Heleza su na Fakultetu političkih nauka dočekali dekan Sead Turčalo, prodekan za nastavu Elvis Fejzić, šef Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija Mirza Smajić i šef Odsjeka politologije Elmir Sadiković.
Sagovornici su se složili da je zajednički interes da međusobna suradnja bude dalje proširena te da bi posebno mogla doći do izražaja pri formiranju budućeg vojnog koledža u BiH, za koji postoji interes kako u zemlji tako i u inozemstvu.
U uvodnom izlaganju, Helez je predstavio aktuelne izazove s kojima se danas suočavaju Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH. Posebno je govorio i o brojnim međunarodnim susretima u kojima je sudjelovao kao ministar obrane, ali i kao zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH te naglasio značaj savezništva sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Istaknuo je važnost što je uspješno izglasano povećanje vojnog budžeta i podignut materijalni standard pripadnika Oružanih snaga BiH, priveden kraju projekat nove vrlo savremene vojne uniforme za Oružane snage BiH, kao i dodatne nabavke američkih helikoptera.
Kao glavne sigurnosne rizike pomenuo je rat u Ukrajini te kibernetičke i hibridne prijetnje prema BiH.
