Kako je za Klix.ba kazao prof.dr.sc. Nermin Salkić, specijalista interne medicine i subspecijalista-gastroenterohepatolog u UKC-u u Tuzli, najefikasniji tretman protiv hroničnog hepatitisa C je do sada imao efikasnost izlječenja koja se kretala do 60, eventualno 70 posto, neovisno o genotipu virusa.
"Međutim, bio je povezan sa brojnim i vrlo neugodnim nuspojavama, ponekad čak i po život opasnim, a da ne spominjem potrebu sedmičnog davanja potkožnih injekcija. Veliki broj pacijenata međutim, nije imao odgovor na ovu terapiju, što nam je predstavljalo veliki problem", kaže Salkić za Klix.ba.
Čudesna efikasnost terapije
Od prije dvije godine na tržištu su se, neovisno jedan od drugog, pojavila dva tipa takozvanog "direktno djelujućeg" tretmana koji podrazumijeva uzimanje kombinacije tabletarnih lijekova u trajanju od 12, odnosno 24 nedjelje kod težih oblika bolesti.
"Pored puno prihvatljivije sigurnosti i izostanka nuspojava povezanih sa primjenom interferona, jer se radi o takozvanom 'bezinteferonskom tretmanu', efikasnost terapije je bila čudesna čak i u grupama pacijenata koji su imali genotip koji je težak za izlječenje (genotip 1 i 4, op.a.). Praktično, mi prvi puta možemo reći da je hronični hepatitis C danas izlječiva bolest", naglašava Salkić.
Ističe da je ovo jedan od vrhunskih podviga medicinske nauke u ovom stoljeću jer jedna od najtežih hroničnih jetrenih bolesti danas može biti izliječena tabletama, a samo do jučer je bila jedan od glavnih uzroka ciroze jetre u svijetu.
Prednost ovog tretmana, pored njegovog izuzetno uspješnog djelovanja, ogleda se i u načinu primjene. Pacijent za razliku od dosadašnjih tretmana, lijekove unosi u obliku tableta ili kapsula.
Radi se o kombinaciji nekoliko lijekova koji djeluju na različite mete u procesu razmnožavanja virusa HCV, sa krajnjim rezultatom da se njegovo umnožavanje u cijelosti zaustavi, čime se pruža prilika imunološkom sistemu organizma da "očisti" preostale čestice virusa i na taj način eliminiše infekciju.
Prilika za liječenje pacijenata sa transplantiranom jetrom
"Obično se lijekovi uzimaju dva puta dnevno. Postoje različiti protokoli, ovisno o genotipu samog virusa, ali generalno, tretman traje 12 sedmica, odnosno 24 u pacijenata koji imaju teži oblik bolesti. Vrlo je bitno reći da se ovim tretmanom, za razliku od prethodnog, mogu liječiti i pacijenti kojima je transplantirana jetra zbog infekcije virusom hepatitisa C, a koji redovno bivaju ponovno inficirani nakon transplantacije. Njima je ovo iznimno bitno, jer sada na raspolaganju imamo moćno oružje koje sprječava da virus uništi 'novu' jetru koju pacijenti dobiju", naglašava Salkić.
Bez obzira na težinu bolesti, Salkić dodaje da postotak izlječenja ne silazi ispod 95 posto.
"Postotak izlječenja je fenomenalan, dakle i do 100 posto u pojedinim podgrupama pacijenata, ali bez obzira na težinu bolesti, ne silazi ispod 95 posto. Ovo su iznimno dobri rezultati te se danas može reći da se hronični hepatitis C liječi bez problema, odnosno da je izlječiva bolest", potcrtava sagovornik portala Klix.ba.
Upravo ovakav postotak izlječenja naveo je neke zemlje, poput Portugala, da naprave državni program eradikacije hepatitisa C i oni su sa proizvođačem lijekova već potpisali ugovor kojim su se obavezali na kontinuran tretman pacijenata u naredne tri godine sa ciljem da u cijelosti izliječe sve oboljele.
Salkić napominje da je u pitanju jedna izuzetno skupa terapija, a u Sjedinjenim Američkim Državama cijena tretmana po pacijentu iznosi oko 80.000 dolara. To je bio jedan od glavnih razloga što terapija odmah nije bila dostupna i pacijentima u našoj zemlji.
Nabavljanje ove terapije za bh. pacijente ne bi bilo moguće bez Fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH koji je glavni finansijer, s obzirom da liječenje oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa spada na teret ovog fonda.
"Mi očekujemo uvođenje nove terapije u narednih šest do osam sedmica. Naime, u ovom trenutku smo ovisni o procesu nabavke lijekova od Fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Uposleni u fondu su u zadnjih nekoliko mjeseci uložili ogroman napor da se ova terapija nabavi i stavi na raspolaganje našim pacijentima, ali postoje određena zakonska ograničenja koja se jednostavno moraju poštovati, tako da ćemo se morati još malo strpiti. Ono što je najbitnije je da će terapija konačno biti dostupna u BiH", pojašnjava Salkić napominjući da trenutno nije upoznat sa cijenom terapije za bh. tržište.
Pri pomenutom fondu također djeluje i povjerenstvo za liječenje hroničnih virusnih hepatitisa čiji su članovi osim našeg sagovornika i prof.dr. Milenko Bevanda iz Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) u Mostaru te prof.dr. Mehmed Gribajčević iz Kliničkog centra u Sarajevu (KCUS).
"Ne treba zaboraviti ni bitan uticaj ostalih kolega iz Asocijacije gastroenterologa i hepatologa u BiH, u prvom redu doc.dr. Azre Husić-Selimović iz KCUS-a te dr. Emila Babića iz SKB u Mostaru. Ove osobe su u principu najodgovorniji 'krivci' koji su sa stručnog aspekta ubrzali proces i dali stručne preporuke za uvođenje ove terapije u BiH, tako da očekujemo da primjena istovremeno krene u sva tri klinička centra u FBiH", nastavlja Salkić.
U učinkovitost tretmana uvjerilo se 14 pacijenata u BiH
U učinkovitost ovog tretmana u toku prošle godine 14 pacijenata u BiH imalo se priliku uvjeriti. Naime, bh. predstavništvo internacionalne farmacutske kuće Abbvie ponudilo je besplatan tretman za najteže slučajeve u našoj zemlji, tako da su tretirani pacijenti u medicinskim centrima u Banjoj Luci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli.
"Fantastična je činjenica da su svi nakon tretmana negativni na virus, dakle efikasnost na tih 14 vrlo teških pacijenata je bila stopostotna. Ovo su bili vrlo bitni argumenti za vodeće osobe Fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH da konačno i odobre finansijska sredstva za naše pacijente", kaže Salkić.
Rano otkrivanje i dijagnostika hroničnog hepatitisa C jako su bitni, jer se radi o hroničnoj i pomalo pritajenoj infekciji, koja u velikog broja pacijenata dovodi do razvoja ciroze jetre, a u određenom značajnom broju i do raka jetrenih stanica, odnosno takozvanog "hepatocelularnog karcinoma".
"Za ovu priliku sam pripremio nekoliko zanimljivih infografika koje pokazuju koliko su hronični virusni hepatitisi bitan javno-zdravstveni problem (infografike su prikazane u fotogaleriji, op.a.), posebno ako znamo da je u zapadnim zemljama sa puno razvijenijim zdravstvenim sistemima procenat pacijenata oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa oko 25 posto. U našoj zemlji procjenjujemo da je ta stopa bliža vrijednostima od 15 do 20 posto", ističe Salkić.
S druge strane, Salkić ističe da je test na hronični hepatitis B i C iznimno jednostavan.
"Čak se može kupiti i u apotekama za brzo izvođenje. Dovoljna je jedna kapljica krvi iz koje se dokaže prisustvo antitijela na virus, a što je dokaz izloženosti infekciji. S obzirom da veliki broj pacijenata nakon izlaganja dobije hroničnu formu bolesti (obično ovakav pozitivan test znači i prisustvo hronične bolesti, op.a.), za definitivnu dijagnozu se opet koristi krvni test prilikom koje se detektuje prisustvo virusne RNK, što je obično dovoljno za postavljanje dijagnoze", pojašnjava Salkić.
Kada je u pitanju broj inficiranih virusnim hepatitisima na području Tuzlanskog kantona, Salkić kaže da je 2011. godine u saradnji sa kolegama iz Klinike za infektivne bolesti urađeno veliko istraživanje na blizu 10.000 dobrovoljnih davalaca krvi.
Tom prilikom je utvrđeno da se u najmnogoljudnijem kantonu u FBiH nalazi od jedan do jedan i po posto oboljelih od hroničnog hepatitisa B (od 5.000 do 7.500 osoba prema zadnjem popisu stanovništva) te od 0,3 do 0,9 posto oboljelih od hroničnog hepatitisa C (od 1.500 do 4.500 osoba).
"Ekstrapolacijom ovih rezultata na populaciju u BiH, smatramo da u našoj zemlji danas ima oko 90.000 oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa, dakle slikovito rečeno, to je populacija na primjer Čapljine, Bosanske Krupe i Dervente zajedno. Inače, mi smo u saradnji sa ljekarima domova zdravlja na području TK prije tri godine otpočeli jedno veliko istraživanje u opštoj populaciji i to na osobama koje imaju neke od riziko faktora za infekciju. Obrada ovih podataka je pri kraju i očekujemo publikaciju ovog rada u toku ove godine, čime ćemo imati i definitvne podatke o epidemiologiji hroničnih virusnih hepatitisa na području TK", nastavlja Salkić.
Tuzlanski UKC perjanica na polju hepatologije i transplantacije jetre
Kada je u pitanju razvoj hepatologije, UKC Tuzla, odnosno Odjeljenje gastroenterologije i hepatologije Klinike za interne bolesti, predstavlja vodeći centar u BiH. Ovaj centar također je jedini u našoj zemlji koji rutinski radi transplantacije jetre te se brine o pacijentima prije, u toku i nakon transplantacije.
"Ovo važi i za pacijente koji su transplantirani van BiH, a potvrda kvaliteta našeg rada sa ovim pacijentima leži u činjenici da se oni vrlo rijetko javljaju na kontrole u centre gdje im je učinjena transplantacija. Čak im se i preporučuje da se za dalji tretman jave nama", ponosno ističe Salkić.
Veliki posao tuzlanski tim napravio je proteklih godina i na polju istraživanja virusnih hepatitisa. Obavljena su brojna istraživanja u vezi sa epidemiologijom, s obzirom da takvi podaci nisu bili dostupni.
"Jako puno smo istraživali na polju neinvazivne dijagnostike fibroze jetre u virusnim hepatitisima, jer smo željeli da što manji broj naših pacijenata bude podvrgnut biopsiji jetre u toku pripreme za terapiju. Dosta smo radili sa kolegama iz Hrvatske na polju neinvazivne ultrazvučne dijagnostike tumora jetre", dodaje Salkić ističući da su pokrenuli i ablativne procedure kao jedan od bitnih modaliteta u terapiji tumora jetre.
"Posebno zadovoljstvo mi predstavlja činjenica da su svi naši rezultati publicirani u vrhunskim svjetskim časopisima i vrhunski su ocijenjeni od svjetskih relevantnih stručnjaka. Tako da danas sa sigurnošću možemo reći da je UKC u Tuzli perjanica na polju hepatologije i transplantacije jetre u našoj zemlji, ali i regionu", s ponosom naglašava Salkić na kraju razgovora za Klix.ba.
Ko je bio fočanski doktor Sekula Stanić i zašto je danas došao u centar javnih rasprava
