Historičari poručuju: Vrijeme će tek pokazati kakvu je ulogu tokom rata u BiH imao Boutros-Ghali
Uvođenje embarga na uvoz oružja tokom rata u BiH, čime su Armiji RBiH u ratnom periodu u potpunosti ostale vezane ruke, pasivan odnos po pitanju zaštite enklava i neizvještavanje Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u Srebrenici, neke su od glavnih pritužbi na ulogu i djelovanje Boutros-Ghalija tokom rata u BiH.
"Njegov mandat na mjestu generalnog sekretara faktički se podudara s najizazovnijim vremenom savremene bosanskohercegovačke historije. Iz takve perspektive, činjenice da je bio istaknuti egipatski diplomata, univerzitetski profesor, autor brojnih radova i prvi generalni sekretar UN-a iz Afrike, gotovo da ne znače ništa. Kako je moguće vidjeti iz komentara u svjetskim medijima povodom Ghalijeve smrti, u svijetu će biti zapamćeno, a to se tiče i nas u Bosni i Hercegovini, da je došao na poziciju generalnog sekretara UN-a u vrijeme dramatičnih promjena na globalnom nivou, nastalih najprije slomom Sovjetskog saveza i nizom posljedica tog čina i da je ta činjenica suštinski obilježila njegov mandat", ističe u razgovoru za Klix.ba doktor historijskih nauka Amir Duranović.
Odgovornost UN-a pa time i Boutros-Ghalija za genocid u Srebrenici potvrdio je bivši ambasador Venecuele pri UN Diego Aria koji je svjedočio na sudu u Hagu i tom prilikom kazao kako nije bilo nikakve dileme šta će se dogoditi te da je to i sam vidio boraveći u Srebrenici, dvije godine prije genocida 1995. godine.
Aria je istakao da Boutros-Ghali snosi punu odgovornost jer Vijeće sigurnosti UN-a nije upozorio na to šta se spremalo u Srebrenici.
"Nemogućnost UN-a, prije svega zbog nejasnih političkih pozicija vodećih svjetskih sila, da konkretnije djeluje u Bosni i Hercegovini s ciljem sprečavanja ratnih operacija, progona, etničkog čišćenja i uništenja, ostaju tačke oko kojih se gradi negativno sjećanje na Boutrosa Boutros-Ghalija i UN kao organizaciju. Ipak, za potpuniju sliku uloge UN-a u ratu u Bosni i Hercegovini i njenog generalnog sekretara vjerovatno ćemo morati pričekati još vremena kako bi većina danas nedostupnih dokumenata iz UN-a, ali i kabineta velikih sila, bila stavljena na uvid javnosti. Takva promjena bi, potencijalno, mogla djelovati i na promjenu negativne slike koja do danas uglavnom preovladava o Boutrosu Boutros-Ghaliju", naglasio je Duranović.
U međuvremenu, trenutno povijesno sjećanje Boutrosa Boutros-Ghalija smješta na negativnu stranu povijesti, barem kada je u pitanju BiH, iako ovaj egipatski diplomata nije uživao podršku i brojnih svjetskih sila, među kojima i SAD-a.
