Historija BiH na 2.250 stranica: Odgovor svima koji su u prošlosti pisali iz političkih razloga
Djelo su pisali domaći autori, odnosno 47 doktora nauka i devet urednika, a stručno mišljenje na rukopis dalo je 11 recenzenata.
Glavni i odgovorni urednik izdanja je direktor Instituta za historiju Sedad Bešlija, a urednici tomova su: Adnan Busuladžić, Enes Dedić, Sedad Bešlija, Hana Younis, Muhamed Nametak, Adnan Jahić, Sanja Gladanac Petrović, Dženita Sarač Rujanac i Jasmin Medić.
Historičar Jasmin Medić ističe da se radi o naučnom odgovoru svima onima koji su o historiji BiH pisali iz političkih razloga
"Bila je čast biti urednikom jednog toma projekta koji je, mogu slobodno reći, generacijski poduhvat. Zadovoljstvo je bilo i raditi i sa istaknutim naučnicima iz ove oblasti: Muamerom Džananovićem, Hikmetom Karčićem, Zilhom Mastalić Košuta, Zijadom Šehićem, Hamzom Karčićem, Seadom Selimovićem i Seadom Bandžovićem. Radi se o doktorima koji i u dosadašnjoj karijeri imaju respektabilan broj objavljenih naučnih knjiga i članaka. Ovo je naš naučni odgovor svima onima koji su o prošlosti Bosne i Hercegovine pisali iz političkih razloga, a u tome je samo ispaštala nauka", kazao je Medić.
Medić, koji je učestvovao u izradi šestog toma, odnosno onog koji se bavi historijom BiH u 20. stoljeću, ističe da došlo do mnogih novih saznanja koja bacaju novo svjetlo na period agresije na Bosnu i Hercegovinu.
"Upravo zbog toga smo koristili relevantnu literaturu i građu iz više arhiva – predstavili smo političku i vojnu situaciju u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini, ratne zločine nakon toga, odnos susjednih država u tom kontekstu, odbranu države, međunarodnu diplomatiju, Dejtonski sporazum i njegove posljedice. Došli smo do novih saznanja koja bacaju jedno novo svjetlo na ukupna zbivanja u toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Kroz ovaj tom se tačno može detektovati ko se dugo vremena pripremao za rat, ko je imao najveće žrtve, kome je međunarodna zajednica bila naklonjena, koliko je (ne)pravedan Dejtonski sporazum i koliko su nove generacije žrtve takvog ustavnog uređenja", rekao je Medić.
Promocija publikacije je najavljena za četvrtak, 28. decembar , kada se obilježava 64. godina rada Instituta za historiju.
Autori tekstova su: Snježana Šušnjara, Kerima Filan, Dženan Brigić, Gaj Trifković, Adnan Jahić, Nikola Čiča, Adis Zilić, Sanja Gladanac Petrović, Enes Dedić, Andrea Baotić Rustanbegović, Esad Kurtović, Nedim Rabić, Dženan Dautović, Edin Bujak, Lejla Nakaš, Ema Mazrak, Enes Pelidija, Sedad Bešlija, Hana Younis, Aladin Husić, Muamer Hodžić, Faruk Taslidža, Behija Zlatar, Velida Mataradžija, Izet Šabotić, Haris Dervišević, Muhamed Nametak, Zijad Šehić, Mehmed Bećić, Edin Veladžić, Enes S. Omerović, Salkan Užičanin, Omer Hamzić, Nehrudin Rebihić, Dženita Sarač Rujanac, Semir Hadžimusić, Mirza Džananović, Aida Abadžić-Hodžić, Aida Ličina Ramić, Jasmin Medić, Sead Selimović, Hamza Karčić, Hikmet Karčić, Zilha Mastalić-Košuta, Edin Veletovac, Muamer Džananović i Sead Bandžović.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
