Historijat Međunarodnog aerodroma Sarajevo: Kada je izgrađen i koja mu je bila uloga u periodu agresije

Zbog naraslih potreba krenulo se u realizaciju ideje o gradnji potpuno novog aerodroma. Poslije dugogodišnjih analiza i ispitivanja pozicije budućeg aerodroma, odlučeno je da on bude lociran u Sarajevskom polju, u neposrednoj blizini postojećeg travnatog aerod­roma Butmir.

Sama gradnja počela je krajem 1965. i trajala je nešto više od tri godine. Izgrađena je potrebna aerod­romska infrastruktura koja je obuhvatala pistu, rulne staze, platformu i ostalo.

Kontrolni toranj bio je također u sklopu aerodromske zgrade. Radionaviga­cijska (R/NAV) oprema na aerodromu omogućavala je prihvat svih vrsta zrakoplova u prilikama noćnog letenja i složenih vremenskih uslova.

Konačno, 2. juna 1969. godine "Aerodrom Sarajevo-Ilidža", kako se tada zvanično zvao, širi svoja krila za civilni zračni saobraćaj. Projekat je to koji je bio od esencijalne važnosti za razvoj grada podno Trebevića.

Otvaranje prvog međunarodnog aerodroma značilo je samo jedno - Sarajevo je otvorilo svoja vrata za putnike, promet i robu iz cijelog svijeta.

Godinu dana kasnije, 1970. uspostavljena je prva međunarodna avio linija sa njemačkim Frankfurtom.

Kandidaturom Sarajeva za organizaciju Zimskih olimpijskih igara 1984. godine javila se i potreba za proširenjem kapaciteta samog aerodroma.

To je podrazumijevalo produženje postojeće piste za 150 metara, izgradnju potpuno nove paralelne rulne staze, novog terminala i objekta Službe kontrole letenja s novim kontrolnim tornjem.

Time se aerodrom Sarajevo svrstao u najopremljenije aerodrome u ovom dijelu Evrope tog vremena. Tehnološki, kadrovski i na svaki drugi način bio je spreman ugostiti najbolje zimske sportiste svijeta i mnogobrojne turiste.

Period agresije (1992.-1995.)

U periodu agresije potpuno je bilo obustavljeno bilo kakvo civilno letenje. Aerodrom je u tom periodu služio isključivo vojnim snagama i dijelom za humanitarne letove, radi opskrbe stanovništva Sarajeva neophodnim životnim namirnicama.

Tek povremeno su se obavljale evakuacije teško bolesnih i ranjenih građana, kao i prijevoz raznih mirovnih delegacija koje su posjećivale opkoljeni grad.

Aerodrom je na samom početku agresije bio pod kontrolom srpskih paravojnih jedinica koje su ga opljačkale i u velikoj mjeri devastirale.

Do izgradnje sarajevskog ratnog tunela, više od 800 građana Sarajeva izgubilo je život na prostoru aerodromskog kompleksa.

Stradali su mahom oni građani koji su bili u potrazi za osnovnim životnim namirnicama, koje su se mogle nabaviti na slobodnim teritorijama pod kontrolom ARBiH u Butmiru i Hrasnici.

Nakon završetka agresije sarajevski aerodrom je vraćen u prave ruke i obnovljen 16. augusta 1996. godine, kada je njegova vrata otvorio tadašnji predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović.

Međunarodni aerodrom Sarajevo (MAS) danas

Lociran je svega 6,5 kilometara jugozapadno od centra glavnog grada Bosne i Hercegovine, smješten između naselja Butmir i Dobrinja na 521 metar nadmorske visine.

Danas je sarajevski aerodrom najveća zračna luka u Bosni i Hercegovini. Posjeduje pistu dužine 2.700 metara i svake godine bilježi vrtoglav porast broja putnika.

Tako je u prvom mjesecu ove godine zabilježio rekordnih 61.068 putnika, poboljšavši brojke u odnosu na prošlu godinu i pretpandemijski januar 2020. godine.

S obzirom na ove podatke, proširivanje kapaciteta se nametalo kao logičan slijed događaja.

Tako je dogradnja i modernizacija Terminala B Međunarodnog aerodroma Sarajevo, koja je trajala nekoliko mjeseci, konačno privedena kraju.

Terminal će od sada posjedovati 19.000 metara kvadratnih. Proširen je i modernizovan sistem za rukovanje prtljagom sa 27 šaltera za registraciju putnika i predstavlja reprezentativan objekat koji će u narednom periodu moći odgovoriti rastućim zahtjevima u domenu aerodromske djelatnosti.

Realizacijom tog projekta znatno će biti povećani prostorni i tehnološki kapaciteti sarajevske zračne luke, koja je, bez ikakve sumnje, jedan od simbola bh. prijestolnice.