Historijat popisa stanovništva u BiH: Od 16. stoljeća do popisa iz 1991. godine
Preliminarni rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine objavljeni su nedugo nakon popisa, a BiH će danas nakon 25 godina dobiti i nove zvanične podatke koje će moći koristiti.
Prvi metodološki ispravan popis koji je priznat u naučnoj literaturi je onaj iz perioda Austro-Ugarske koji je izvršen 1879. godine.
Kako bi lakše organizovali svoju državu Osmanlije su novoosvojene teritorije odmah počeli popisivati. Bili su to osnovni zbirni podaci, bez mnogo detalja, ali koji su predstavljali važan segment u planiranju brojnih aktivnosti.
Tako je na osnovu historijskih izvora prvi popis u tadašnjoj osmanskoj Bosni izvršen između 1520. i 1530. godine. Tada je historičar Ömer Lütfü Barkan proveo popis baziran na religiji u Bosanskom sandžaku.
Nakon toga urađen je okvirni popis 1624. godine, kada je u Bosni boravio papin izaslanik Pietro Massarecchia. Osmanlije su svoja dva posljednja popisa stanovništva u BiH imali 1871. i 1875. godine. Nakon toga dolazi do velike reforme u metodologiji i podacima koji se popisuju, a što je sprovodila Austro-Ugarska.
Nakon Prvog svjetskog rata prvi popis stanovništva izvršen je 1921. godine, koji je sprovela tadašnja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Na popisu iz 1931. godine dozvoljena je samo jugoslovenska narodnost, dok su podaci za jezik i vjeroispovijest obrađeni tek 1945. godine a muslimani su bili prisutni po modalitetu isključivo kroz islamsku vjeroispovijest bez prava na jezik.
Poslije Drugog svjetskog rata socijalistička Jugoslavija izvršila je popis stanovništva 1948. godine. Nakon toga vršeni su popisi 1953. godine, gdje je u uputstvu za popisivače navedeno da se "osobe koje nisu bliže nacionalno opredijeljene" upisuju kao "Jugosloven neopredijeljen". Kod ovog popisa jedini raspoloživi jezik je bio srpsko-hrvatski, dok kod vjeroispovijesti imamo modalitet "pripadnik islamske vjerske zajednice".
Na popisu stanovništva 1971. godine kategorija Musliman definisana kao nacionalna odrednica
Popisi u bivšoj Jugoslaviji vršeni su i 1961. godine, zatim 1971. koji je karakterističan jer je tada definisana nacionalna odrednica Musliman, kao i 1981. godine.
Posljednji popis koji je izvršen u bivšoj Jugoslaviji i čiji podaci za BiH vrijede i danas je onaj iz 1991. godine. Prema podacima sa tog popisa u BiH je tada živjelo 4.377.033 stanovnika i to Muslimana 1.902.956, Srba 1.366.104, Hrvata 760.852 te Jugoslovena 242.682.
Tada je u BiH bilo 109 općina, najviše stanovnika živjelo je u Sarajevu i to nešto više od 500.000, u Banjoj Luci nešto više od 195.000, Zenici 145.000, Tuzli 131.000, a u Mostaru 126.000 stanovnika.
Nažalost, nakon 1991. godine dogodio se i rat, a demografska struktura je znatno izmijenjena. Ipak, zbog brojnih političkih nesuglasica BiH sve do 2013. godine nije izvršila svoj popis te tako nije ni mogla planirati razvojne programe iz oblasti ekonomije, obrazovanja, demografije, urbanizacije i svih drugih važnih segmenata.
Tri godine od popisa stanovništva BiH će dobiti validne statističke podatke
Prvi preliminarni rezultati koje je 2013. godine nakon popisa saopćila Agencija za statistiku pokazuju da su u BiH popisane 3.791.662 osobe. U FBiH su popisane 2.371.603 osobe, u RS-u 1.326.991 i u Distriktu Brčko 93.028 osoba.
Popisano je 1.163.387 domaćinstava, od toga u Federaciji BiH 721.199, u Republici Srpskoj 414.847 domaćinstava i u Brčko distriktu BiH 27.341 domaćinstava. Prosječno domaćinstvo u Bosni i Hercegovini ima 3,26 članova; u Federaciji BiH ima 3,29 članova, u Republici Srpskoj 3,2 člana i u Brčko distriktu BiH ima 3,4 člana.
Najveći gradovi u FBiH po broju popisanih stanovnika su, pored naravno Sarajeva, u kojem je najmnogoljudnija općina u FBiH Novi Grad, Tuzla, gdje je popisana 120.441 osoba, Zenica sa 115.134, grad Mostar sa 113.169 osoba, Ilidža sa 71.892, Cazin sa 69.411, Novo Sarajevo sa 68.802, Živinice sa 61.201, Bihać sa 61.186 i općina Centar Sarajevo sa 59.238 popisanih osoba.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, najmnogoljudniji grad je Banja Luka, a najmnogoljudnija općina je Zvornik sa 63.686 osoba pa Gradiška sa 56.727 i Teslić sa 41.904 osobe.
Kada su u pitanju općine s najmanjim brojem stanovnika u RS, to su Istočni Drvar sa 109 osoba, Istočni Mostar sa 280, Kupres sa 320 i Petrovac sa 367 osoba.
Objavljivanjem današnjih rezultata popisa stanovništva BiH će konačno dobiti validne podatke koje će moći koristiti za dugoročna strateška planiranja i projekte u svim segmentima društva.
