Hladni rat u košuljama korona-vakcine: Globalno zdravlje između istoka i zapada
Nakon što je Rusija prije dva dana saopćila kako su registrovali vakcinu protiv korone, a koju je odobrilo tamošnje ministarstvo zdravstva, uslijedile su brojne reakcije. Svijet je opet na neki način i kada je riječ o vakcini podijeljen na tim istoka i tim zapada.
Rusija je sigurna u svoj proizvod, a koliko su uvjereni da imaju djelotovornu vakcinu protiv korone potvrđuje i činjenica da je i predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio kako je njegova kćerka vakcinisana. Ruski izvještaji navode da imaju milijardu doza narudžbi, a najviše zemalja koje su naručile rusku vakcinu je iz Latinske Amerike, Bliskog Istoka i Azije.
Sa Zapada je pak mnogo zadrške i sumnjičavosti u ruski proizvod. Iznose se kritike da su Rusi požurili te da nisu detaljno proveli najvažniju, treću fazu testiranja. Svjetska zdravstvena organizacija također ne odobrava rusku vakcinu u ovom trenutku. Poručuju da prate razvoj, ali imaju brojne sumnje jer nemaju sve potrebne informacije, uz naglašavanje da je potrebna stroga provjera i procjena.
Paralelno i zapad "konja za utrku ima". Britanci i Amerikanci također rade na vakcini za koronavirus, ali su njihove pretpostavke da će trebati nešto više vremena da vakcina bude sigurna za upotrebu. Prvobitne procjene su bile da će vakcina biti spremna tek na proljeće 2021. godine, ali u posljednje vrijeme američki epidemiolozi izlaze sa stavovima da bi vakcina mogla biti i do kraja godine.
Ruski potez nesumnjivo je stvorio dodatnu nervozu na Zapadu, što u nekom takmičarskom smislu u cilju boljitka za čovječanstvo možda i nije loše. Tako je jutros njemački ministar zdravstva Jens Spahn kazao da očekuje da bi vakcina protiv koronavirusa mogla u nadolazećem razdoblju biti u primjeni, možda već "u sljedećim mjesecima".
"Mi ćemo tako brzo dobiti cjepivo kao još nikad u ljudskoj povijesti jer svi djelujemo i radimo zajednički na istom cilju", rekao je Jens Spahn u razgovoru za javni servis ZDF u četvrtak ujutro.
Ipak, sigurnost je najvažnija. Stoga utrka za vakcinu u velikoj mjeri podsjeća na utrku u razvoju svemirskog programa početkom druge polovine 20. stoljeća. Kada je Sovjetski savez 1957. godine prvi lansirao satelit Sputnjik 1, Zapad je morao odgovoriti pa im je glavni fokus postao da pošalju sonde na Mjesec. U konačnici je sve rezultiralo slanjem prvog čovjeka u Svemir, a potom i slijetanjem prvog čovjeka na Mjesec.
Utrka do učinkovite vakcine će biti nesumnjivo brža i kraća, ali na najbolji način oslikava geopolitiku, biznis pozadinu i prikaz moći.
Pored britanske i američke vakcine na jednoj strani i ruske na drugoj, svoje adute imaju i Kinezi koji također razvijaju svoju vakcinu, ali i Turci. Čija će vakcina dominirati i ko će biti predstavljen kao globalni pobjednik vjerovatno ćemo znati za manje od godinu, a do tada će globalno zdravlje nesumnjivo biti razvučeno između istoka i zapada.
