HNS je komentarisao Dodika, ali svojom porukom više su ga podržali nego kritikovali
Dok su dijelovi bh. političke scene odmah reagovali na nove akcije većine na čelu sa Dodikovim SNSD-om u RS-u, međunarodna zajednica, prije svega Ured visokog predstavnika, reagovao je poprilično bezlično. Iz Schmidtovog komentara nije se moglo iščitati bilo šta što bi moglo predstavljati naznaku da će se stati u kraj ovakvim procesima koji su vremenom počeli direktnu štetu nanositi i samom Ustavu Bosne i Hercegovine.
Pored ovih reakcija, interesantno je bilo posmatrati i izjave uslovno rečeno dijela političke scene u kojem dominiraju stranke sa hrvatskim predznakom. Istina, stranke koje su osudile Dodikove poteze bile su Hrvatska republikanska stranka i HDZ 1990.
"Ustavni sud BiH je Dejtonska kategorija, on je kao institucija naveden i razrađen u Ustavu BiH i kao takvog prihvatila ga je i srpska strana u toku mirovnih razgovora. Poznato je kako političko vodstvo u RS-u svoja politička nastojanja pa i zahtjeve uvijek oslanjaju na tezi o primjeni izvornog Dejtona kao političko-pravne osnove uređenja BiH. U tom pogledu Ustavni sud BiH kao takav ne može biti izvornija dejtonska institucija", rekao je lider HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.
Sličnu reakciju imao je i prvi čovjek HRS-a Slaven Raguž koji je rekao kako pokušaj RS-a da delegitimira Ustavni sud u ovom entitetu dovodi u pitanje vladavinu prava ne samo na tom dijelu BiH već na području cijele države.
Ipak, dok su pojedine stranke osudile novi čin SNSD-a i Milorada Dodika, organizacija koja okuplja stranke sa hrvatskim predznakom u BiH Hrvatski narodni sabor izdao je saopćenje u kojem se se problem delegitimiziranja odluka Ustavnog suda na području RS-a nastoji usmjeriti na priču o imenovanju nedostajućih sudaca.
Kao i ranije, HNS je ponovio stavove o nastavku puta Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU i NATO, ali o suštini cijele priče sa Ustavnim sudom BiH nije bilo ni riječi.
"HNS BiH se zalaže za hitno ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta koji podrazumijevaju reformu izbornog zakonodavstva i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i provođenje svih njegovih odluka", naveli su iz HNS-a.
U prvi plan, kada je riječ o radu Ustavnog suda, HNS na čelu sa Draganom Čovićem ponovno je gurnuo zadovoljavanje partikularnih interesa koji se tiču imenovanja Marina Vukoje u Ustavni sud, što je svakako tema o kojoj se najviše priča u federalnim političkim krugovima i između Trojke i HDZ-a kao partnera na entitetskom nivou vlasti.
Iako je imenovanje sudija svakako proces koji je potrebno završiti zbog boljeg funkcionisanja institucije, činjenica kako je u ovom trenutku upravo ta institucija i najviše ugrožena antidejtonskim djelovanjem zahtijevala je adekvatnu reakciju i onih koji tvrde kako su jedna od rijetkih stranaka koja se u potpunosti zalaže za evropski put.
Izostanak adekvatne reakcije ujedno može biti i znak odobravanja, a dokaz tome je i dio izjave koji se odnosi na rješavanje pitanja međunarodnih sudija što je upravo priča koju potencira i Milorad Dodik, dezintegrišući trenutnu strukturu institucije.
"Da nam sa Paravlić i Ćemanom i tri sudije, od kojih je jedan šiptar, šta god mislio - baš me brige. Ne treba da objašnjavam šta znači za Srbe da dođe neko iz Albanije. Šiptar, da kaže šta je pravda", rekao je Dodik prije nekoliko dana na sjednici NSRS-a.
Da li HNS na čelu sa HDZ-om u potpunosti podržava djelovanje SNSD-a pokazat će vrijeme, ali šutnja koja je i u ovim trenucima jasno vidljiva, dovoljno može govoriti i sama po sebi.
