Hoare: SDA ima pravo da traži preimenovanje RS-a, ali bojim se da nisu toliko ozbiljni
Hoare tvrdi da ovaj entitet pripada svim njenim narodima, a ne samo Srbima, i ne bi trebao imati čisto srpsko ime.
"Sva tri konstitutivna naroda BiH treba da budu konstitutivni na cijelom teritoriju BiH, a pozicija manjina, kako je naglašeno u slučaju Sejdić-Finci, također se mora riješiti. Republika Srpska je entitet, a ne država, ali zato što joj ime zvuči kao ime srpske nacionalne države, to pomaže Miloradu Dodiku u njegovoj postupnoj težnji da RS bude međunarodno prihvaćena kao de facto država, što može otvoriti put za eventualni pokušaj secesije u RS-u. Dakle, SDA je u principu u pravu kada se bavi ovim, i u principu takve inicijative mogu poremetiti napore Dodikovog režima da normalizuje RS kao de facto državu. Ali bojim se da SDA nije toliko ozbiljna u pokretanju tog pitanja i da će se njena inicijativa na kraju ugasiti i doći do ničega. Dodik će to iskoristiti kako bi podstakao nacionalizam u svoju korist, te će se pojaviti kao pobjednik nakon što se suoči sa tim“, stav je ovog britanskog historičara, koji je odličan poznavalac prilika u BiH i na Balkanu.
Sramotni zahtjev HDZ-a o UZP-u
Njega smo zamolili i za komentar na jedan od zaključaka Hrvatskog narodnog sabora u vezi sa odbacivanjem presude Haškog tribunala za udruženi zločinački poduhvat u predmetu ''Prlić i ostali“.
''Apsolutno je sramotno što HDZ i HNS odbacuju presudu MKSJ-a u predmetu 'Prlić i drugi'. To ukazuje na njihovo nepoštovanje međunarodnog prava i odbijanje da se raskine sa kriminalnim nasljeđem hrvatskih ekstremista devedesetih godina, koji su se dogovorili za genocidno uništenje BiH u režiji srpskih ekstremista i izvršili svoje ratne zločine u Ahmićima, Stupnom Dolu , Mostaru i na drugim područjima, sa ciljem stvaranja 'velike Hrvatske' kao partnera i pandana Miloševićevoj 'velikoj Srbiji“, naveo je Hoare.
On tvrdi da je Bosna i Hercegovina trenutno u veoma lošem položaju, te pojašnjava i da je opasnost od nezakonitog, jednostranog proglašenja nezavisnosti RS-a uz pomoć Rusije, Srbije i možda Hrvatske - u ne tako dalekoj budućnosti veoma stvarna.
''Zapadni savez je oslabljen politikom Donalda Trumpa, Brexita i uspona desnog populizma, i ne može se osloniti na to da zaštiti BiH, baš kao što nije uspjela spriječiti rusku aneksiju Krima i napad na Ukrajinu. Putinov režim u Moskvi je ekstremno agresivan i odlučan da stvori zlo na Balkanu i drugdje, da bi potkopao Zapad i liberalni poredak uopšte. I dalje je od suštinskog značaja raditi na članstvu BiH u NATO-u, posebno kao sredstvo za sprečavanje secesije RS-a. Ali, na kraju, Bosanci i Hercegovci koji su lojalni svojoj zemlji moraju biti spremni, u krajnjem slučaju, da se bore za odbranu teritorijalnog integriteta“, smatra Hoare.
Bosanci i Makedonci
Inače, Hoare je na društvenim mrežama objavio status o tome da Zapad ne može osuditi Makedonce koji su osjetili da moraju žrtvovati ime zemlje kao vid cijene koju moraju platiti, kao što nisu mogli osuditi ni Bosance koji su prihvatili priznanje Republike Srpske , ali da javnost treba osuditi zapadni svijet koji prvo BiH i Makedoniju prisiljava na takve okolnosti da bi onda slavio tu njihovu 'djelimičnu predaju'.
''Zapadni svijet bi trebao biti zasnovan na liberalno-demokratskim vrijednostima. To uključuje odbacivanje rasizma i drugih oblika šovinizma, odbacivanje genocida i zločina protiv čovječnosti, odbacivanje agresije između država i pravo ljudi da slobodno izražavaju i definiraju svoj identitet, da slave svoje kulture i nasljedstva i pišu svoju historiju. Dejtonski sporazum iz 1995. i Prespanski sporazum iz 2018. godine izdali su ove vrijednosti. Dejton je uključivao priznavanje Republike Srpske, entiteta utemeljenog na genocidu, kao i ustavnog osakaćenja Bosne i Hercegovine u skladu s genocidnim ciljevima Miloševićevog režima i srpskih ekstremista, dok Prespa prisiljava Makedonce da napuste svoje nacionalno ime za svoju zemlju i ograniče svoje vlastito izražavanje svoje kulture i nasljeđa, kako bi umirili rasističke i ultranacionalističke osjetljivosti zvanične Grčke", kaže naš sagovornik.
Kosovo će, navodi on, možda biti pod pritiskom da se odrekne dijela svoje teritorije Srbiji što je cijena za članstvo u UN i drugim međunarodnim organizacijama.
"Bosanci u 1995. godini i Makedonci i Kosovari danas se suočavaju ili su suočeni sa veoma teškim okolnostima, i razumljivo je da oni mogu smatrati da je djelimična predaja najbolja opcija. Ali, treba osuditi zapadni svijet zbog neuspjeha da u svakom slučaju podrži svoje pretpostavljene liberalno-demokratske vrijednosti i prisili balkanske države da prihvate takve žrtve. Gubitnici nisu samo Bosanci, Makedonci i Kosovari. Zapad gubi više svog integriteta sa svakim takvim grubim sporazumom“, zaključio je Hoare.
