Hoće li nas klirinški novac skupo koštati: Rusi žele naplatu ratnog duga za gas, sav teret na FBiH
BiH ruskoj kompaniji Gazprom trenutno duguje blizu 98 miliona dolara za ratni gas koji je BiH isporučen od 1991. do 1995. godine. Ovaj dug iznosio je ukupno 104,8 miliona dolara, a od 2009. godine, kada je počela otplata, Federacija BiH vratila je svega 5,9 miliona KM.
Kompanija Gas-Res iz Banje Luke nedavno je s Gazpromom potpisala ugovor u kojem nema obaveze plaćanja ratnog duga, što znači da preostalih 98 miliona dolara treba platiti FBiH.
"BH-Gas je odavno upozoravao na mogućnost da će nakon rješenja pitanja klirinškog duga Ruska Federacija, odnosno Gazprom, tražiti regulisanje ratnog duga za gas. Na kraju se to i dogodilo i našli smo se pred ozbiljnim problemom koji, koliko ja vidim, trenutno svi pokušavaju minimalizirati. Govori se o izgradnji cesta, pomoći poljoprivrednicima i tako dalje. Ni marka nije određena za regulisanje obaveza koje će nam vrlo brzo doći na naplatu. Ovo je kratkovidna politika koju građani mogu vrlo brzo osjetiti na sopstvenoj koži", upozorava direktor BH-Gasa Jasmin Salkić u razgovoru za Klix.ba.
BiH će već tokom jeseni ove godine morati započeti pregovore s Gaspromom o produženju ugovora za isporuku gasa slijedeće godine. Ipak, postavlja se pitanje šta će se desiti ukoliko Rusija počne insistirati na naplati ratnog duga za gas koji BiH ima.
"Šta ako naši partneri kažu da neće biti produženja ugovora dok se ne regulišu obaveze vezane za ratni dug? S obzirom na to da Republika Srpska koristi neuporedivo manje gasa, ovo je prije svega problem Federacije, a pogotovo Sarajeva. Ako se dogodi ovaj crni scenarij već od početka naredne godine imali bismo znatno smanjenu isporuku gasa u glavni grad", naglašava Salkić.
Dodatni problem je odnos Republike Srpske prema rješavanju pitanja ratnog duga za gas. Vlasti RS-a smatraju da ovo nije njihov dug te da ga mora riješiti Federacija. Uprkos tome, RS je planom raspodjele novca dobio trećinu od klirinškog duga, a da niko pri tome nije pokrenuo pitanje učešća u otplati ratnih dugovanja.
Salkić smatra da je velika greška što prije raspodjele sredstava od klirinškog duga nije razgovarano o problemu otplate ratnog duga za gas, koji bi BiH u jednom trenutku, kada to požele Rusi, mogao predstavljati nepremostiv problem.
"Moramo imati na umu još jednu stvar. Gas u Federaciju stiže preko RS-a, konkretno preko ulaza gasovoda u Zvorniku. Naša pregovaračka pozicija s RS-om je dakle veoma loša jer smo de facto zavisni od njihove odluke koliko će nam gasa isporučiti i po kojoj cijeni. Nimalo slučajno vlasti RS-a opstruišu izgradnju Južnoevropskog gasnog prstena, dakle južnog gasovoda, da Sarajevo ne dobije alternativni pravac snabdijevanja gasom. Nedavni dogovor da se iz Hrvatske izgradi gasovod niskog pritiska isključivo za potrebe snabdijevanja Rafinerije nafte u Brodu, umjesto transportnog gasovoda Brod-Zenica koji je predlagao BH-Gas, samo dokazuje namjere RS-a, a to je stopiranje izgradnje svih alternativnih puteva snabdijevanja gasom i ostavljanje Sarajeva na milost i nemilost Banje Luke", poručuje Salkić.
On dodaje da je, dok postoje otvorena pitanja vezana za gas, moguće sve pa i povećanje cijena i smanjenje isporuke gasa za BiH.
