U razgovoru za Fenu je istakao da je ova kriza istovremeno i "test pod naporom", ne samo za Šengen već i za principe i vrijednosti koji se stalno naglašavaju unutar EU, a to su solidarnost, sloboda kretanja pa čak i povjerenje među državama članicama.
Kriza je, kaže Huskić, otvorila niz pitanja u vezi s organizacijom unutar EU, produbljivanjem integracijskog procesa EU, te preispitivanja same EU, što je, podsjetio je, intenzivno započelo još s dužničkom i "euro krizom" prije nekoliko godina.
"U jeku finansijske krize slušali smo o ekonomskim razlikama između sjevera i juga, dok danas kroz izbjegličku krizu na površinu isplivava vrijednosna i politička debata unutar EU. Nesporno je da radikalna, ksenofobna i islamofobna desnica jača u Evropi", ističe on.
Podsjetio je da je od vremena hladnog diplomatskog režima koji su evropske države uspostavile prema Austriji u momentu kada je "stranka ksenofoba i desničara Jörga Heidera" postala kratko vrijeme dio vladajuće koalicije, pa do danas, kada je u mnogim evropskim državama desnica postala "mainstream", prošlo samo 15 godina.
Također, kazao je da su jačanje nacionalizma, te sve češće najave referenduma o otcjepljenju, zabrinjavajući trendovi unutar EU, na koje, barem za sada, EU nema odgovora. Huskić smatra da su većina tih pitanja još više naglašena ekonomskom krizom kroz koju kontinent prolazi, kao i potrebom konsolidacije evropskog uticaja i projekcije moći "prema vani".
"Evropa se naprosto mora prilagoditi novim zahtjevima i situaciji na međunarodnoj sceni, te postati vanjskopolitički akter, u skladu sa svojom ekonomskom moći", istakao je.
Iako je fokus interesa javnosti u ovom slučaju na samoj EU, kaže, većina pitanja koja se tiču izbjegličke krize nalaze se u domenu odgovornosti država članica. S tim u vezi, podsjeća da je po Dablinskoj regulativi prva država u koju azilant stupi nadležna za procesuiranje azilantske aplikacije.
"Pošto Grčka, kao jedna od država koje su prve na udaru, to ne radi već duže vrijeme, zarad evidentnih strukturnih i praktičnih problema, težište problema počelo se pomjerati prema unutrašnjosti šengenskog područja", pojašnjava i dodaje da je izostanak solidarnosti s državama prvog udara, posebno od država članica koje se nalaze geografski daleko od južnih granica EU, vodio rastu frustracije, posebno u Italiji i Grčkoj.
Plastičan primjer za to, kako je rekao, jeste britansko protivljenje pomorskim akcijama FRONTEX-a, te protivljenje italijanske mornarice akcijama spašavanja migranata iz Mediterana, jer bi njihov efekt mogao biti povećan priliv migranata.
Huskić je mišljenja da su ključni razlozi za ovakav razvoj situacije u EU manjak solidarnosti među državama članicama, nepovoljna politička situacija u pojedinim državama i generalno antiimigrantski sentiment, te ne baš sjajna ekonomska situacija u pojedinim državama EU.
Međutim, naglašava da sve ozbiljne analize ukazuju na to da je imigracija ekonomski pozitivna stvar, te da će, pošto Evropa ionako "muku muči" s populacijom koja stari, kao i s vrlo mračnom perspektivom u narednih 20-ak godina, migranti bar djelimično poboljšati demografsku sliku Evrope.
Naravno, dodao je, u unutarnjopolitičkom kontekstu ovo će biti vrlo podoban period za jačanje antiimigrantskih i ksenofobnih stranaka i pokreta, čije će djelovanje moći biti anulirano ukoliko proces integracije imigranata i uključenja u ekonomske tokove bude tekao glatko, te kada se budu osjetili pozitivni ekonomski efekti.
Također, istakao je Huskić, EU će morati poraditi na svojoj vanjskoj politici, jer je i ova kriza pokazala da "autarkična" logika vođenja, ili nepostojanja EU vanjske politike, vodi do krize na evropskom kontinentu.
Zaključio je da je "tvrđava Evropa" neodbranjiva te da će imigranti nastaviti dolaziti, a pitanje kojim se Evropljani trebaju početi baviti, jeste kako zaustaviti rat u Siriji, stabilizirati situaciju u subsaharskoj Africi, te omogućiti razvoravnomjeran ekonomski rast i razvoj u bližem i daljem susjedstvu EU.
