Igre gluhih telefona u FBiH: Pravilo VPT već je na snazi, ali njegova primjena je upitna
Ipak, nakon sastanka, premijer Novalić i zvaničnici iz Federalnog ministarstva zdravstva istakli su kako Federacija BiH nema namjeru uvoditi restriktivnije mjere. Također, navedeno je kako se Federacija BiH zalaže za uvođenje Covid pasoša na nivou cijele Bosne i Hercegovine, a koji bi predstavljali putnu ispravu prilikom prelaska granice u pandemijskim uslovima.
Međutim, kada je riječ o primjeni tzv. VPT pravila ono se prema trenutnim informacijama koje dolaze iz Vlade FBiH još uvijek neće razmatrati, ali je naglašeno kako je na neki način donošenje ovakve mjere u budućnosti neminovno.
VPT i primjena na terenu
Ovo pravilo se u Evropskoj uniji praktikuje za putovanja te ulaske u ugostiteljske objekte, tržne centre, salone, ordinacije i druge objekte, ali i za sportska takmičenja, koncerte i slične javne događaje.
Međutim, kako to obično biva na brdovitom Balkanu, spominjanje ovakve mjere poprilično je u koliziji s trenutnim stanjem na terenu, ali i aktuelnim mjerama koje su trenutno na snazi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Naime, prema trenutnim naredbama Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, dakle obavezujućim aktima, dopušteno je okupljanje ljudi na određenom prostoru pod uslovom da se u zatvorenom prostoru ne nalazi više od 50 ljudi. Kada je riječ o otvorenom prostoru, naredbom se propisuje da je okupljanje dozvoljeno ukoliko na jednom prostoru boravi ne više od 100 ljudi.
"Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva da na osnovu procjene epidemiološke situacije reduciraju broj osoba, od maksimalno dopuštenog broja osoba u otvorenom i zatvorenom prostoru na događajima poput političkih skupova, vjenčanja, sprovoda i sl.", navodi se u naredbama.
Ono što predstavlja ključ u ovim naredbama jeste član 5. koji nalaže sljedeće:
"Izuzetno od tačke 3. ove naredbe, dopušta se organiziranje i većih okupljanja, do maksimalno 150 osoba u zatvorenom i 300 osoba na otvorenom, pod uslovom da veličina prostora omogućava provedbu higijensko-epidemioloških mjera".
Uslovi za organizovanje ovakvog skupa jesu da učesnici imaju negativan antigenski ili PCR test, potvrdu o prebolovanom COVID-19 ili potvrdu o završenoj vakcinaciji. Na osnovu ovoga, vrlo lako se može zaključiti kako je model VPT već na neki način na snazi, ali da je njegova primjena očigledno neujednačena.
U suštini, svi objekti, ali i organizatori događaja već sada moraju primjenjivati pravilo VPT ukoliko žele organizovati događaj s više od 300 ljudi u kafiću, klubu ili drugim objektima.
Primjer za to jeste nedavno održani Sarajevo Film Festival gdje su posjetioci prilikom ulaska u otvorena kina morali pokazati jednu od tri potvrde koje potvrđuju njihov status (da li su vakcinisani, testirani ili prebolovali koronavirus). Prema pravilima federalnih i kantonalnih ministarstava, fudbalski klubovi također moraju poštovati pravila koja se odnose na kapacitet stadiona te se nalaže kako na jednoj tribini može boraviti najviše 500 ljudi.
Igre gluhih telefona i prebacivanje odgovornosti
Tu ipak dolazimo do problema. Ukoliko su naredbe Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva FBiH već na snazi i ukoliko se i danas događaji s većim brojem ljudi mogu organizovati u skladu s preporukama Federalnog ministarstva zdravstva, postavlja se pitanje kakvoj normalizaciji stanja bi zapravo doprinijelo uvođenje pravila koje je već manje-više na snazi.
Iako na papiru naredbe djeluju jasno, očigledno je kako su i danas prisutne igre gluhih telefona kako između članova Kriznog štaba tako i između federalnih institucija koje bi trebale biti zadužene za provedbu mjera na terenu.
Osim toga, evidentno je kako se i u ovom slučaju radi o prebacivanju odgovornosti s jedne institucije na drugu, dok stanje na terenu u potpunosti ne odgovara mjerama, naredbama i preporukama koje su trenutno na snazi.
Od početka trajanja pandemije koronavirusa, jedna od mjera koja je propisana jeste i nošenje maske u zatvorenim prostorima.
Do danas, ova mjera je i dalje dio naredbi Federalnog ministarstva zdravstva međutim stanje na terenu očigledno pokazuje da se građani rijetko pridržavaju ovih mjera s obzirom da se u zatvorenim objektima danas na prste jedne ruke mogu izbrojati građani koji zapravo nose maske, a oni koji bi trebali nadgledati provođenje ovih mjera očigledno i ne rade svoj posao.
Također, upitno je koliko se mjere adekvatno primjenjuju u svim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine. Dok su u glavnom gradu BiH kontrole bile strožije, scene koje su dolazile iz drugih gradova bile su kao dio paralelnog univerzuma u kojem se većina mjera uopće i ne provodi.
Prema izvještaju Federalne uprave za inspekcijske poslove, inspekcijski organi su samo u julu izvršili 1.336 inspekcijskih nadzora u okviru kojih je kod 53 subjekta uočeno grubo kršenje mjera zbog čega su izdati prekršajni nalozi s ukupnim iznosom od 96.620 KM. Između ostalog, izdato je i 9 rješenja o zabrani rada kao i 82 upozorenja za objekte koji se nisu pridržavali mjera.
Uprkos tome, evidentno je kako objekti, naročito zatvoreni, i dalje predstavljaju problem s obzirom da se svakodnevno može vidjeti da se mjere krše i pored već postojećih naredbi i preporuka koje su na snazi.
Iako je u svakom slučaju pohvalno govoriti o normalizaciji stanja, očigledno je kako i dosadašnje preporuke, ali naročito i naredbe Kriznog štaba FBiH ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.
Zbog toga, i dalje ostaje nejasno koliko bi zapravo pravilo VPT, koje bi se vjerovatno odnosilo na sve objekte, uspjelo zaživjeti na terenu ukoliko su i trenutne mjere takve da je u konstantnoj kakofoniji informacija i prebacivanja odgovornosti gotovo pa nemoguće osigurati njihovu potpunu provedbu.
