Ima li Schmidt pravo na novo odugovlačenje nametanja izmjena Izbornog zakona?
Tri mjeseca prođoše, ali tri sedmice nikad. Tom rečenicom iz naslova knjige pokojnog glumca Žarka Lauševića bi se mogao sublimirati proces Schmidtovog obećanja. Naime, visoki predstavnik je krajem decembra rekao da su u pitanju dani ili najviše nekoliko sedmica koliko ostavlja prostora domaćim liderima da usvoje očekivane tehničke izmjene Izbornog zakona, u suprotnom će on to uraditi.
Klix.ba je iz više različitih diplomatskih izvora dobio informacije da je Schmidt doista bio spreman to učiniti odmah početkom godine. Međutim pritisci i uvjeravanja predstavnika Evropske unije, a onda i ponizna uvjeravanja domaćih lidera da će biti sposobni to sami učiniti bez OHR-a učinilo je da jako važne izmjene Izbornog zakona do danas nisu usvojene.
Šta je sporno?
Podsjetimo, radi se tek o tehničkim izmjenama koje trebaju omogućiti pravedniji izborni proces, smanjiti utjecaj političkih stranaka na izbore, brojanje glasova i u konačnici smanjiti izborne prevare.
I bez obzira što su skoro svi deklarativno za to, svako iz svojih razloga utječe da se spomenute izmjene ne usvajaju. U praksi to izgleda ovako: HDZ ne pristaje na to jer insistira da u paketu mijenja i politički segment Izbornog zakona koji se odnosi na način izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata, zatim način izbora članova CIK-a i neke druge detalje.
SNSD se ne slaže sa svim detaljima u načinu implementacije uvođenja novih tehnologija, iako neće priznati da im ne odgovara ograničavanje političke kontrole samog procesa, što je karakteristično za sve velike stranke. I u konačnici SNSD ne želi nikakve izmjene visokog predstavnika kojeg deklarativno ne priznaju.
Trojka, koja bi prva trebala insistirati da se sve tražene stvari usvoje po ovom pitanju se ponaša prilično stidljivo, kupujući vrijeme za svoje partnere ne želeći da ih naljuti guranjem priče o suštinskim izmjenama Izbornog zakona. U tom kontekstu tek se mogu čuti tihe konstatacije da bi bilo dobro da se lideri sami dogovore. A i sami u to ne vjeruju, barem način kako o tome govore ne odaje da su sigurni. Jer Trojka je svjesna da ukoliko u ovom pitanju krenu kontra HDZ-a i SNSD-a, to bi po njih bilo loše zbog samih odnosa u koaliciji.
Novo kupovanje vremena
U međuvremenu je Schmidt obeshrabren da nametne spomenute izmjene kako bi BiH dobila zeleno svjetlo Evropskog vijeća za otvaranje pregovora, jer se strahovalo da bi ranije nametanje pogoršalo odnose u državnoj koaliciji, što je moglo ugroziti željeni EU cilj.
Sada kada je BiH nekako dobila zeleno svjetlo, ka Schmidtu se šalju nove poruke koje bi ga trebale uvjeriti da ponovo odustane. Kako Klix.ba saznaje prethodnih dana je imao pozive visokih funkcionera iz EU u pokušaju da ga se razuvjeri da ne krene u ono što je sam obećao.
Ukoliko Schmidt još jednom odgodi svoju odluku time bi neminovno sam sebe i poziciju OHR-a degradirao i ponizio i u kontekstu aktuelne situacije i odnosa snaga u državi učinio drugorazrednom. Jednostavno, poslao bi poruku da ne može slijediti ni svoje obećanje pa čak i prijetnju upućenu bh. liderima. Time bi najviše profitirali oni koji Schmidta žele vidjeti što prije van BiH.
"Amandmani na Izborni zakon BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde, nažalost, malo bi doprinijeli jačanju integriteta izbornog sistema u BiH. Istovremeno, njima se uvode veoma problematične promjene Izbornog zakona BiH, posebno one koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH", poručili su jučer iz Ambasade SAD-a.
U konačnici idealno bi bilo da domaći političari sami usvoje neophodne izmjene, ali Schmidt je kao i oni sami svjestan da oni to neće učiniti na način kako se to očekuje i traži, već će pokušati zadržati kontrolu procesa. Stoga, ima li Schmidt pravo na novo odgađanje?
