Imenovanje maternjeg jezika u KS izazvalo polemike, struka saglasna s instrukcijom ministarstva
Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo nedavno je i zvanično počelo provedbu instrukcije prema kojoj su škole dužne da provedu anketu kod roditelja djece kako bi se u školskoj dokumentaciji upotrebljavao samo jedan od zvaničnih jezika u BiH, dakle ili bosanski ili hrvatski ili srpski jezik.
Iako je stav struke u skladu s instrukcijom resornog ministra Elvira Kazazovića, još uvijek se čeka na reakciju Vijeća roditelja KS koje je još ranije javno izrazilo svoje negodovanje kada je u pitanju bila instrukcija iz 2017. godine.
Isto tako, šef misije OSCE-a Bruce G. Berton istakao je kako uvažava nastojanja svakog od konstitutivnih naroda u BiH da ima svoj jezik, ali da ne podržava bilo koji oblik korištenja jezika u svrhu produbljivanja podjela i bilo kakvih diskriminatornih postupaka.
Instrukcija neće dovesti do podjela
Ministar obrazovanja, nauke i sporta KS Elvir Kazazović kategorično ističe kako njegova instrukcija neće dovesti do bilo kakve vrste podjela i da djeca neće biti segregirana ili diskriminirana u bilo kojem smislu.
"U skladu s Ustavom BiH i svim zakonima ove države moja dužnost je bila da pošaljem instrukciju. Kada je riječ o njenoj primjeni, ja nijednog direktora škole i nijednog nastavnika ne mogu niti želim prisiliti da provede moje uputstvo. S obzirom na to da se već počelo govoriti kako će se instrukcijom stvoriti preduvjeti za nove podjele, ja vam odgovorno tvrdim da do toga neće doći. Primjerice, u Tuzlanskom kantonu, ali i u većini drugih kantona širom FBiH, ovaj sistem odavno funkcionira i nema podjela, ali je, čini se, jedino problematično kada se ova odluka primjenjuje u Sarajevu", ističe ministar Kazazović.
Elvir Kazazović također navodi kako će se instrukcijom nastava književnosti učiniti dosta fleksibilnijom s obzirom na to da će nastavnici imati priliku u nastavni proces, osim pisaca čija se djela moraju pročitati, pošto su u nastavnom planu i programu, po želji izabrati neka književna djela za koja smatraju da bi mogla biti od koristi učenicima.
"Kada govorimo o jeziku, nastavni planovi i programi bit će ujednačeni uz određene prilagodbe jezičkom standardu, bilo da se radi o bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Dakle, suština moje instrukcije sastoji se u tome da će se djeca i roditelji opredijeliti hoće li u školskoj dokumentaciji njihove djece biti upisan bosanski, hrvatski ili srpski jezik. Isto tako, plan i program rada iz književnosti također će biti ujednačen. Bez obzira na to što je dijete izabralo kao svoj maternji jezik bosanski, ono će čitati, kako djela bošnjačkih tako i najreprezentativnijih hrvatskih i srpskih pisaca", govori ministar obrazovanja, nauke i sporta KS Elvir Kazazović.
Inačica "B/H/S" naučno neutemeljena
Sanjin Kodrić, profesor na Odsjeku za književnosti naroda BiH na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, slovi za jednog od najvećih autoriteta u oblasti bosnistike kod nas i u inozemstvu. Kada je riječ o najnovijoj instrukciji Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS, Kodrić ističe kako ona uopće nije sporna i kako je nešto slično trebalo uvesti i ranije.
"Instrukcija nije i ne može biti sporna. Također, osim ako to nije iz neznanja ili zlonamjerno i tendenciozno, nonsens je uopće i pomisliti da bi jedna ovakva odluka mogla dovesti do bilo kakve vrste podjela. Upravo suprotno, instrukcija resornog ministarstva je u skladu s principom slobode izbora i demokratičnosti pošto će svaki učenik u KS imati pravo izučavati svoj maternji jezik, a ne jezik koji mu neko nameće pod etiketom 'B/H/S'. Zašto bi neko ko govori npr. hrvatski ili srpski morao učiti bosanski, ako to ne želi, i obratno?! Osim ovog, ovim uputstvom pitanje jezika konačno se vraća u naučno-stručne i ustavno-zakonske okvire, dok je ranije nerijetko imenovanje jezika u BiH bilo korišteno u dnevnopolitičke i ideološke svrhe", ističe Kodrić.
On posebno ističe kako filološka nauka uopće ne poznaje termin 'B/H/S jezik', posebno ne kao naziv za neki zaseban jezički standard, te da je on suštinski izmišljen, a osim toga je i neustavan i nezakonit, a ne odgovara ni onom što je jezički identitet građana KS.
"Na popisu stanovništva iz 2013. godine više od 90 posto građana KS svih etno-nacionalnih pripadnosti (dakle, i Bošnjaci, i Hrvati, i Srbi, i Ostali) izjasnilo se da govori bosanskim jezikom, dok je samo 0,27 posto građana zaželjelo da govori izmišljenim B/H/S jezikom. Ako ćemo ovo pretvoriti u brojke, 377.876 građana Sarajeva govori bosanskim jezikom, dok nepostojećim 'B/H/S'-om želi govoriti samo 1.136 Sarajlija. Bilo kakvi pokušaji suprotstavljanja instrukciji nadležnog ministarstva bit će, zato, i suštinski suprotstavljanje neupitnoj volji građana, ali i činjenicama nauke i struke te odredbama Ustava i zakona", objašnjava Kodrić.
Na samom kraju i profesor Sanjin Kodrić ističe kako implementacija ove instrukcije neće niti može dovesti do razdvajanja učenika, već će, naprotiv, biti odličan preduvjet za razvijanje demokratske svijesti kod djece, jer će se učenici implicitno učiti i da poštuju tuđa prava i tuđi izbor, tj. učit će se toleranciji i težit će međusobnom uvažavanju.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
